Prije dva tjedna je održana Zelena čistka, akcija čišćenja Osejave, i jedan od glavnih zaključaka bio je da uistinu veliki dio skupljenog otpada “porijeklo” vuče s gradilišta.

– Iako je vidljivo manje krupnog otpada koji je uklonjen u prethodnim akcijama, otužno je vidjeti koliko se građevinskog otpada svake godine ponovno nakuplja. Apeliramo na Grad i gradske službe da interveniraju i porade na kažnjavanju neodgovornih građevinara i vlasnika luksuznih objekata koji su očigledno glavni zagađivači Osejave, upozorili su na svojoj stranici, nakon završene Zelene čistke, iz Udruge za održivi razvoj Osejava koja je organizirala akciju.

Nedugo nakon toga upozoreni smo na slični scenarij oko POS-ovih zgrada na Zelenki. – Može li netko nešto poduzeti jer su javno-prometne površine onečišćene raznim građevinskim otpadom. Ne možemo uprijeti prstom u tog i tog investitora, ali ne bi bilo loše pogledati malo na što sliči i intervenirati, ogorčen je Makaranin koji živi u POS-ovim zgradama.

Oglas

S ovim smo problemom upoznali gradonačelnika Zorana Paunovića koji se slaže kako je otpad s gradilišta odgovornost investitora. – Bitno je da postoji kontrola. Osim toga, građani mogu ukazati i može se utvrditi s kojeg je gradilišta. Mislim da bi ljudi trebali prijaviti takve investitore, veli gradonačelnik.

Na naš komentar kako nije uvijek moguće identificirati odakle je otpad koji je uslijed bure završio na javnoj površini te kako je važno prevenirati takve situacije kazao nije dovoljno upoznat s odlukom te je dodao kako sve ovisi od investitora do investitora.

– Generalno imamo dobre pravilnike i dobre zakone, samo što kad ih dosta ne posluje po tim pravilima. Pogledajte samo sigurnost na radu i obvezu nošenja kacige, odnosno koliko građevinara uopće nosi kacigu. Vrlo vrlo malo, kazat će Paunović.

Dražen Nemčić, voditelj Odsjeka komunalnog redarstva, kaže kako je odluka o komunalnom redu dosta dobra i jasna.

– To se smatra onečišćenjem javnih površina, što je zabranjeno. Gradilište se mora osigurati od rasipanja, leta kesa i kartona i uopće onečišćenja. Redari su znali naložiti uklanjanje te ispisati kazne. Kazne su visoke, od 10 do 12 tisuća kuna. U svakom slučaju, obići će se gradilišta i kad se bude upozorilo na zabranu koja stupa na snagu 15.lipnja, obratit će se pažnja i na to, veli Nemčić.

Dodat će kako ima svakakvih investitora i izvođača. – Kada se kazni jedan, uvijek služi za primjer i drugima da povedu računa o stanju gradilišta, kaže voditelj redara.

Odluka o komunalnom redu je prilično koncizna. U članku 101. se navodi kako je investitor, odnosno izvođač građevinskih radova dužan poduzimati mjere sprečavanja onečišćavanja javnih površina, a osobito: čistiti, odnosno osigurati čišćenje javnoprometne površine oko gradilišta od svih vrsta građevinskih i drugih materijala, blata i slično, čije taloženje na javnoprometnim površinama je posljedica izvođenja radova; polijevati trošni materijal za vrijeme rušenja građevinskih objekata kako bi se spriječilo stvaranje prašine; čistiti ulične slivnike u neposrednoj blizini mjesta na kojima se radovi izvode; deponirati građevni materijal u okviru gradilišta tako da se ne ometa promet i slobodno otjecanje vode, te da se materijal ne raznosi po javnim površinama, gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom uz propisanu prateću dokumentaciju (prateće listove); oporabiti i/ili zbrinuti građevni otpad nastao tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom uz propisanu prateću dokumentaciju; preuzeti spremnik za miješani komunalni otpad od davatelja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada.

Nakon završetka radova investitor, odnosno izvođač dužan je s javne površine ukloniti sve materijale, opremu i predmete u roku od 24 sata od završetka radova, a oštećenja na javnim površinama otkloniti o svom trošku u roku od 5 dana, te zauzetu javnu površinu vratiti u prvobitno stanje, odnosno u stanje u kakvom je bila prije izvođenja radova, a davatelju javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada vratiti preuzeti spremnik za miješani komunalni otpad.

Kazne su oko 10 tisuća kuna. Koliko je ispisano u posljednjih godinu dana, taj podatak nemamo.

Ivona Ćirak /foto UZOR Osejava/ D.Paunović