Petak, 26 travnja, 2024
NaslovnicaMAKARSKAManuela Puharić, predsjednica UZOR Osejave: Moj prvi prosvjed bio je s 14...

Manuela Puharić, predsjednica UZOR Osejave: Moj prvi prosvjed bio je s 14 godina protiv rasizma. A Makarane ne bih pozvala na pobunu nego razmišljanje

Prosvjedna šetnja održana protekle subote u Makarskoj pokazala je da su Makarani itekako zainteresirani za budućnost naših plaža. Mnogi su komentirali kako su ponosni na svoj grad jer je lijepa brojka građana izabrala sudjelovati u prosvjedu umjesto sjediti na subotnjoj kavi, a sve je ovo bio povod za intervju s novom predsjednicom Udruge UZOR Osejava, Manuelom Puharić.

Kao organizatori prosvjeda ne skrivaju zadovoljstvo.
– Ja sam jako zadovoljna s odazivom, s obzirom da smo svi više manje zaposleni ljudi pa nismo imali puno vremena oko pripreme. Koristim priliku još jednom zahvaliti svima koji su došli, koji nas podržavaju i iskazuju svoju brigu za naše plaže i opće dobro, svima iz UZOR Osejave i građanskih inicijativa Javno je Dobro i Spas Makarske plaže. Osim Makarana na prosvjedu su sudjelovali i ljudi s Makarske rivijere što dokazuje spremnost ljudi na odaziv u opravdane svrhe. Posebno me ohrabrila činjenica da su na prosvjed došli ljudi svih generacija, rekreativci i ljudi iz turističkog sektora, veli predsjednica udruge.

Kako tumačite očiti interes Makarana? Je li to dokaz da smo kao sredina postali
senzibilizirani za zaštitu plaže?
Mislim da ne treba podcjenjivati ljude općenito. Uvijek postoji trenutak kad shvatite da treba nešto napraviti i pokrenuti se. U Makarskoj ima jako puno ljudi koje su spremni pomoći, nuditi znanje. Samo ih treba poticati i dati priliku. Moj pristup s ljudima će možda biti drugačiji od ostalih, ali kao što me Makarska prihvatila kao osobu, isto su tako u našoj Udruzi svi dobrodošli i mogu doći raditi s nama, volontirati, nuditi nešto. Makarska je već duže vrijeme pokazala da joj je dosta betonizacije, da želi čuvati svoje prirodne resurse jer su dio njezinog identiteta te da su, osim ono malo zelenila što nam je ostalo, plaže dio našeg prostora.

Ne poznajem destinaciju koja nije ponosna na svoje plaže. Eto ja u Francuskoj volim i pješčane plaže i one u Bretagni s kamenom stijenama. Pitajte Španjolca, Portugalca, Grka ili Danca, svi će vam odgovoriti da vole svoje plaže i da ih treba čuvati.Naša sredina živi od gostiju koji dolaze uostalom zbog plaža, mora, sunca i naše prirode. U 18 godina rada s gostima ne brojim više argumente koji nam gosti daju i zbog čega vole Makarsku i Makarsku Rivijeru. Percepcija prostora od strane gostiju jedino ne zanima nekoga tko ima privatni interes. Oni koji žele plaže poput onih na Antalyi ili smještaj u resortu kao u Egiptu, neka idu u te destinacije. Vidimo da neke poznate destinacije kao što je Španjolska redefiniraju svoje prioritete i pokušavaju brisati ili umanjiti posljedice betonizacije. Gosti dolaze otkriti hrvatski Jadran i posebnost naše obale, a ne copy/paste destinaciju.

Kakav je bio odaziv lokalnih političara? Jeste li primijetili nekog od vijećnika?
Iskreno, nisam baš pogledala tko od njih je bio ili ne. Njihovo djelovanje u našem gradu govori tisuću riječi. Međutim, primijetila sam simpatizere iz raznih političkih stranaka i apolitične ljude. Od vijećnika su bili Ivana Miočevic Franić i Petar Kelvišer. Najvažnije je to da se znamo okupljati kada je tema od zajedničkog interesa, jer ideologija nema veze s našim plažama i pomorskom dobrom. Ovdje je tema opći interes!

U početku su vam zamjerali da ste orijentirani na Osejavu i da se ne bavite plažama koliko bi trebalo, što biste poručili kritičarima?
Sve što radimo, radimo na volonterskoj bazi u okviru slobodnog vremena kojeg imamo. Ako nešto što radimo i nije vidljivo, ne znači da zbog nedostatka jakog PR-a nismo dosljedni ikonstantni u našem radu, bilo da se radi o projektima, prijavama nezakonitih radnji ili
zagovaranju. Svi smo mi kao građani odgovorni. Sve što udruga prijavi ili osmisli možete i vi. Svatko od nas može prijaviti nasipavanje plaža, ne morate čekati da mi to radimo, može.ponuditi svoje vrijeme za volontiranje, ponuditi znanje. Svi možemo pokrenuti pozitivne promjene i svaka je ruka dobrodošla. Najlakše je kritizirati. Tko želi znati više, mora malo i raditi.

Idu li članovi udruge na prosvjed u Zagreb i imate li uvid općenito koliko Makarana
namjerava ići? 
Da, nekoliko članova Udruge će ići u Zagrebu. Ispred Udruge ići će naša Ivana, koja se bavi tematikom plaže od prvog dana. To je važan trenutak. Sabor je za demokraciju ono što je crkva za vjernike. Jako me žalosti kad vidim prazne sabornice, rasprave bez argumentacije,
niske udarce. Sabor je mjesto gdje bi se opće dobro trebalo zastupati na najvišoj razini, a ne da slušamo samo privatne interese.

Što očekujete? Strahujete li da će se ovakav prijedlog zakona usvojiti?
Život me naučio da ne očekujem previše, ali nema odustajanja. Taj se prijedlog zakona mora vratiti na doradu. Da ponovimo: Pitanje pomorskog dobra mora se urediti uz uvažavanje odrednica održivog razvoja i zaštite okoliša, što s ovim Prijedlogom ZPDML nije slučaj. Prije donošenja novog Zakona Vlada Republike Hrvatske dužna je donijeti Strateški plan upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama i odrediti i utvrditi granice pomorskog dobra. Vidjeli smo nakon prvog čitanja Prijedloga zakona o pomorskom dobru u Saboru da je
predlagač voljan uvažiti neke sugestije, ali to nije dovoljno. Prijedlog je potrebno povući, doraditi ili napisati potpuno novi.

Možete li ukratko izložiti plan i program udruge za 2023.godinu? Na koje probleme
ćete staviti fokus? 
Pošto sam tek preuzela funkciju mogu samo reći da će se sve naše prepoznate aktivnosti nastaviti i da ću predložiti neke nove. Kao što sam rekla, svi su dobrodošli. U Udruzi ima dosta kreativaca koji svoja znanja, vještine i iskustvo mogu ponuditi kroz vođenje nekih
radionica. Onaj pravni dio rada će se također nastaviti gdje ću ja iskoristiti svoje iskustvo kroz rada u turizmu za napredovanje, informiranje i neke nove aktivnosti. Vjerujte mi da kao „bivši turist“ dobro poznajem lokalnu ponudu. Osmjeh i zadovoljan gost su za mene su najveća nagrada.

Vaše djelovanje neodvojivo je od NLO-a koji je ponikao iz udruge i aktivizma. Je li
vam to pomoć ili vam je nekad otegotna okolnost? Kako se nosite s time?
Aktivnosti su komplementarne. Koliko god se neki trudili pokazivati aktivizam kao negativnu pojavu, ja se s tim ne slažem. Aktivizam označava intenzivno zagovaranje ciljeva ili uvjerenja motivirane osobe na različitim područjima društvenog života. Politiku pratim od
svoje 16. godine. Uvijek sam se bunila protiv nepravde. Prvi posao koji sam odradila je bio volontiranje u radu s djecom s Down sindromom. To je bio nezaboravno iskustvo, i nastavila sam volontirati kad god sam mogla. Tko u tome vidi problem, više govori o njemu. Ne morate biti član neke stranke da bi učinili dobra djela, a i možete. Rad u jednoj udruzi je sasvim dobra stvar.

Dolazite iz Francuske koja je poznata po građanskom aktivizmu. Na kojim ste poljima odnosno po kojim pitanjima ondje izražavali svoje nezadovoljstvo? 
Da, ja sam iz Francuske, ali se više volim definirati kao građanka Europe. Moj otac je Francuz, moja majka iz Njemačke, ja živim već od 2005. u Makarskoj, moja sestra živi u Španjolskoj. Tako da porijeklo je i nije važno. Iz francuske kulture sigurno sam naslijedila tu borbenost i kreativnost, a s njemačke strane rad i odgovornost. Pluralizam je bogato iskustvo.

Koji je bio vaš prvi prosvjed?
Moj prvi prosvjed je bio sa 14 godina protiv rasizma, a i mene su kao dijete s majkom Njemicom često znali vrijeđati. Tako mi je tema rasizma bila bliska. Kao student sam isto sudjelovala u nekim prosvjedima vezanim za reforme. Onda s 18 sam se aktivirala oko volontiranje s djecom sa poteškoćama u razvoju, radila i studirala paralelno.

Koja su tri pitanja ne nužno vezana uz ekologiju oko kojih bi se Makarani po vama trebali pobuniti?
Makarane ne bih pozvala na pobunu već na razmišljanje. Svatko od nas bi se trebao zapitati kakav grad ili prostor ostavlja budućim generacijama. Moja djeca vole živjeti ovdje, ali žalosti me kad mi moj sin sa 14 godina kaže da će morati ići van zaraditi svoj kruh.
Također mislim da je važno osvijestiti ljude da svi možemo nešto pozitivno raditi za svoju sredinu i da im za to ne treba stranačka iskaznica već samo dobra volja. Nadam se da će se turizam više okrenuti ulaganju u ljude i sadržaj, a ne u devastacije i
privilegije. Jedino tako možemo podizati kvalitetu!

Ivona Ćirak /foto privatni album

- Oglas -