Na gradnjama u Makarskoj, kao i unutar drugih starih gradskih jezgri istočnog Jadrana i kontinentalne Hrvatske, osim simbola razaznaju se i uklesani te urezani raznoliki geometrijski i drugi oblici. Dijelom predstavljaju majstorske i klesarsko-zidarske oznake, ali i mjerne oznake za dužinu. Posebnu pozornost valja pridati nacrtnim mjerama u podu stare franjevačke crkve Uznesenja Bl. Dj. Ove oznake sveukupno su graditeljima i majstorima olakšavali poslove prilikom gradnji, a nerijetko su predstavljali inicijale kao njihove potpise.

Klesarske i majstorske oznake

Među pretpostavljenim klesarskim oznakama, dužine do 7-8 cm, relativno najbrojniji su kvadrati i pravokutnici. Manji kvadrat je uklesan na unutrašnjem licu dovratnika Kalalarge 8, palače Vuković, dok se pravokutnici razaznaju unutar mehaničkih oštećenja na više dovratnika u staroj jezgri Makarske. Dalmatinskoj 5, iako u kombinaciji s križevima. Slično nailazimo i na unutrašnjem licu desnog dovratnika glavnog portala Kalalarge 10, zapadne palače Vuković, gdje je pravokutnik mehanički oštećen.
Izduženi trokutovi nalaze se i na spoju kamena na unutrašnjem licu lijevog dovratnika istočne barokne palače Vuković (Kalalarge 8). Najvjerojatnije predstavljaju klesarske oznake pomoću kojih se točnije nalijegalo obrađeno kamenje dovratnika. Znakovi slobodnijeg izgleda, krak svastike i kosa crtica proširena po sredini, uklesani su, moguće kao oznake klesara, na dovratniku desnih vratiju

Klesarske oznake za nalijeganje obrađenog kamenja dovratnika istočne barokne palače Vuković (Kalalarga 8) (fotografija: Marinko Tomasović)

barokne palače Karalipeo Mrkušić (fra Andrije Kačića Miošića 8). Na rubu desnog dovratnika ulaza u katedralu sv. Marka i Jeronima, usmjerenog jugozapadu, urezan je oblik nalik križu. Vjerojatno se radi o klesarskoj oznaci ili inicijalima majstora. Moguće je klesarski znak i križ s vertikalnom linijom proširenom pri dnu i s tek jednim, prelomljenim lijevim krakom na desnim vratima Lištuna 1.
Pouzdane majstorske oznake predstavlja rimska numeracija za raspored kamena i strelicama kao oznakom strana, uklesanih na doprozornicima i rubnim blokovima luminata kuće Kalalarge 40 iz kraja 18. ili početka 19. st. Na vanjskim licima nekih zgrada, sakralnih i profanih, urezani su u žbuci i cementnom nanosu kvadrati i pravokutnici, kao i dvije koso prekrižene linije, vel. do oko 30 x 20 cm. Takve oznake brojne su i na gradnjama u Velikom Brdu, Makru i Kotišini. Posve moguće kako se i u njihovom slučaju radi o „potpisima“ majstora ili oznakama prilikom gradnji ili obnova pročelja, različitih od oznaka za instalacije. Ove oznake u žbuci i cementu mogu se datirati u široki raspon od 70-ih godina 19. st. do sredine 20. st.

Kružnice izvedene šestarom

Na kamenoj ploči između stupova zapadne strane trijema franjevačkog samostana, podignutog iznad prizemnih arkada klaustra, šestarom je urezano pet kružnica promjera 8 cm. Dvije kružnice sadrže i unutrašnji ucrtani krug obavijen manjim te rupicu u središtu. Površina ploče prekrivena je grafitnim imenima, što je i rezultiralo izlizanošću kamene plohe. Kružnice su vjerojatno urezane 1703. godine, kada je trijem sa stupovima podignut. Kružnice načinjene šestarom (compass-drawn symbols) najbrojniji su motiv u kasnosrednjovjekovnim crkvama Engleske, iako nije posve jasno njihovo značenje. Najranija teorija (iz 1905. godine) zastupa mišljenje kako su povezane s lokacijama posvetnih križeva. Dosta kasnija mišljenja su divergentna, jer s jedne strane upućuju na edukativni značaj kružnica kao majstorskih oznaka kod poduke geometrijskih vještina, odnosno pridaje im se apotropejski karakter u zaštiti od zlih sila. Potonje tumačenje kružnica uzima se i kao

Kružnice u trijemu makarskog franjevačkog samostana kao majstorski predlošci ili nacrti (fotografija: Marinko Tomasović)

najuvjerljivije. Iako kružnice iz makarskog franjevačkog samostana iskazuju neke podudarnosti s primjerima iz engleskih crkava njihovo značenje po svemu sudeći nije identično. Sagledavanju makarskih kružnica kroz njihov apotropejski ili magijski značaj suprotstavlja se njihova pojava u prostoru namijenjenom molitvi i boravku redovničke zajednice franjevaca. Prostori klaustra, uopće samostanske prostorije, pristupom nisu bile omogućene vjerničkom puku ili hodočasnicima. Stoga kružnice načinjene šestarom u trijemu franjevačkog samostana treba sagledati kao majstorske predloške ili nacrte možda korištene i u poduci šegrta. Naknadno su preko njih, podrazumijevajući pritom oblike kruga kao oznake Božje savršenosti i simbola vječnosti te neprekidna postojanja, po svemu sudeći adorativno i urezivani grafiti članova pobožne samostanske zajednice.

Nacrtne mjere

U podu stare franjevačke crkve urezane su pravilne linije preko grobnih ploča. Predstavljaju nacrtne mjere pojedinih arhitektonskih dijelova, moguće u prirodnoj veličini, kako bi se prema njima majstori lakše snalazili prilikom gradnje. Sličnim urezanim mjerama na pročeljima i unutrašnjosti dalmatinskih crkava kojima su se, kao geometrijskim nacrtima, služili graditelji i majstori kod njihovog podizanja, već se posvetilo pažnje. Najranije se (1910. g.) upozorilo na nacrtne mjere zvonika trogirske katedrale na pločniku terase iznad njenog desnog broda, potom na mjere na


4. Urezane pravilne linije – nacrtne mjere preko grobnih ploča u podu stare makarske franjevačke crkve (fotografija: Marinko Tomasović)

dominikanskim crkvama u Trogiru i Dubrovniku, katedrali u Korčuli i župnoj crkvi u Perastu. Na vanjskim zidovima kasnobarokne župne crkve Rođenja Majke Božje u bokokotorskom Prčanju na krajnjem jugu Dalmacije arhitektonski su presjeci, oblici i drugi detalji uklesani u prirodnoj veličini, o čemu je bilo napomene još 1937. godine.
Mjere u podu stare makarske franjevačke crkve urezane su nakon trećeg desetljeća 18. st. kada, uz izuzetak kužnog ukopa bliže ulazu, prestaje ukopavanje u crkvi. Vjerojatno su služile kod podizanja 1762. godine prostranog istočnog krila samostana.

Mjerne oznake
Klesarska oznaka ili inicijal majstora na desnom dovratniku ulaza u makarsku katedralu sv. Marka i Jeronima (fotografija: Marinko Tomasović)

Na nekim dovratnicima kuća usječene su, najčešće u njihovoj širini, vodoravne linije. Iako su većinom nastale slučajnim oštećenjem kamena u kolnom prometu, pojedine upućuju kako su u prvom redu uklesane kao mjerne oznake za visinu. One su načinjene u vidu dvaju kraćih paralelnih linija desnog dovratnika Kalalarge 5. S namjerom je vjerojatno uklesana i grublja linija na unutrašnjem licu dovratnika u Prvomajskoj bb. Takve mjerne oznake pouzdano se prepoznaju u vodoravnim linijama izvedenim plavom bojom na ulazu u don Ivana Pavlovića Lučića 2 te u prizemnom hodniku franjevačkog samostana. Precrtana iksoidna oznaka uklesana na vratima Ivana Gundulića 2 vjerojatna je mjerna oznaka za dužinu. Na Gradskom trgu u Makarskoj nalazile su se još sredinom 19. st. i kamenice, veći blokovi s izdubljenim bazenčićima za mjerenje žita.

SIMBOLI I OZNAKE NA STARIM GRADNJAMA MAKARSKE I NJENOG RUBNOG PODRUČJA

Uskoro izlazi iz tiska knjiga Urezani i uklesani simboli na arhitekturi Makarske i njenog rubnog područja autora Marinka Tomasovića, povjesničara umjetnosti i arheologa, ravnatelja Gradskog muzeja. Ovo djelo, u izdanju Gradskog muzeja i ostvareno sredstvima Grada Makarske i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, zamišljeno je u sklopu popratne izložbe. Za Makarsku danas autor u nekoliko nastavaka iznosi pojedine sastavnice svoje studije, najvećim dijelom nastale kao rezultat sistematskog terenskog pregleda i dokumentiranja u Makarskoj, te selima Veliko Brdo, Makar i Kotišina, započetog u jesen 2018. i dovršenog u proljeće 2019. Ovom prilikom izostavljena je znanstvena aparatura pozivanjem na literaturu u bilješkama, ali i na neobjavljene rukopise te arhivske podatke, o čemu će se zainteresirani moći informirati u knjizi.

MARINKO TOMASOVIĆ: SIMBOLI I OZNAKE NA STARIM GRADNJAMA MAKARSKE I NJENOG RUBNOG PODRUČJA (6) Primjeri povezanosti osoba s izradom simbola

Križevi na makarskim gradnjama nisu uvijek uklesani kao apotropejski ili zaštitni simboli. Načinjeni su i kao iskazi redovničke pobožnosti, a na vanjštinama crkava i samih vjernika. Stoga im ne treba pridavati zaštitne atribute izvan doktrinarnog poimanja kršćanske vjere kao opće i jedino pravovaljane zaštite od zla, posebno ne one koji bi bili usmjereni zlim, nadnaravnim […]

MARINKO TOMASOVIĆ : SIMBOLI I OZNAKE NA STARIM GRADNJAMA MAKARSKE I NJENOG RUBNOG PODRUČJA ( 5 ) Razlozi uklesavanja većeg broja simbola na pojedinim gradnjama

Tri gradnje iznad Makarske, kuća na zapadnom ulazu u zaselak Gojaci u Velikom Brdu, Crkovno u Makru i kuća u zaseoku Srzići u Kotišini, osobito su interesantne u pogledu većeg broja uklesanih križeva na njima. Prva ima 12 križeva na jugozapadnom zatvorenom pročelju, dok ih je na istoj strani gradnje u Makru uklesano 8, iako […]

MARINKO TOMASOVIĆ: SIMBOLI I OZNAKE NA STARIM GRADNJAMA MAKARSKE I NJENOG RUBNOG PODRUČJA (4) Simbol pentagrama čuvao je blago i djecu, štitio od mòre, groma i vremenskih nepogoda

Pentagram, u narodu poznatiji kao Salamunovo slovo, kao simbol raširen je na tlu zapadne Europe još od drugog tisućljeća prije Krista. U srednjem i novom vijeku, osim u magijske i druge svrhe, preuzet je i u značenju kršćanske simbolike pet Kristovih rana. U hrvatskoj likovnoj umjetnosti najistaknutiji je pentagram na pluteju iz 11. st., reutiliziranom […]

MARINKO TOMASOVIĆ: SIMBOLI I OZNAKE NA STARIM GRADNJAMA MAKARSKE I NJENOG RUBNOG PODRUČJA (3) Simboli na mlinicama (vodenicama) u Vepričkom potoku i Čugeljevoj mlinici

Mlinice, osobito vodenice, kao i raskrižja puteva povezuju se s fantazmagoričnim i nadnaravnim, stravinama ili plašinama. Proizvodnja u njima odvijala se i noću, kada su protok vode i klepetanje mlinskog stroja budili osjećaje nesvakidašnjeg i straha. Uopće, prometna su, “nečista” i “prevratnička” mjesta čiji su vlasnici prenositelji i sljedbenici srednjovjekovnih heretičkih učenja, a u njima […]

PIŠE MARINKO TOMASOVIĆ: SIMBOLI I OZNAKE NA STARIM GRADNJAMA MAKARSKE I RUBNOG PODRUČJA (2): Simboli načinjeni u zaštitne svrhe

Uklesavanje simbola na gradnjama starih gradskih jezgri istočnog Jadrana dugo se tek uopćeno i najusputnije navodilo, naglaskom na njihov apotropejski ili zaštitni karakter. Takva su shvaćanja još početkom 20. st. zastupljena u okvirima etnologije, kada se za Poljica taksativno navode brojni motivi, od simbola i ljudskih glava do predmeta i životinja uklesanih na težačkim kućama. […]

PIŠE MARINKO TOMASOVIĆ: SIMBOLI I OZNAKE NA STARIM GRADNJAMA MAKARSKE I RUBNOG PODRUČJA (1): Simboli u gradu i biokovskim selima od 17. do 20. st. odraz su vjerovanja u nadnaravne zle sile

Uskoro izlazi iz tiska knjiga Urezani i uklesani simboli na arhitekturi Makarske i njenog rubnog područja autora Marinka Tomasovića, povjesničara umjetnosti i arheologa, ravnatelja Gradskog muzeja Makarska. Ovo djelo, u izdanju Gradskog muzeja i ostvareno sredstvima Grada Makarske i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, zamišljeno je u sklopu popratne izložbe, a za portal Makarsku danas autor […]