Ima li Makarska laboratorij ili vadilište, kako su nam u posljednjem odgovoru priopćili iz Hrvatske komore medicinskih biokemičara? Ako je vadilište, zašto onda dobivamo novac od HZZO-a za laboratorij? I, na koncu, ako dobivamo novac za standardni laboratorij koji uključuje magistru ili spec.med.biokemije, kamo ide novac makarskih osiguranika koji uopće nije konzumiran jer, kako znamo, nemamo magistru?
Sve su to pitanja koja smo, malo drugačije formulirana, uputili dr.Marku Rađi, ravnatelju županijskog Doma zdravlja. Naime, pitali smo ga ima li makarski laboratorij status laboratorija ili vadilišta.Također smo pitali precizan iznos koliko novca ide na račun makarskog laboratorija od strane HZZO-a, te koliki je trošak bruto plaća zaposlenica na godišnjoj razini. Nadalje, zanimalo nas je kako je trenutno organiziran rad i postoji li mogućnost zapošljavanja magistre, kao i zašto se ne razmatra opcija davanja laboratorija u koncesiju.
Evo što nam je Rađa odgovorio:
– Što se tiče financijskog dijela – prihod laboratorija je po broju osiguranika u skladu sa odlukama HZZO-a (https://narodne-novine.nn.hr/
Taj smo dio, doduše, već ispitali te došli do iznosa od najmanje milijun kuna na način da smo trošak po osiguraniku pomnožili s 25 tisuća osiguranika za koje HZZO plaća.
Točan odgovor za, primjerice, 2021.godinu, nismo dobili od uprave Doma zdravlja.
Što se tiče troška laboratorija, ravnatelj nam je obećao poslati iznose bruto plaća laborantica. Podsjetimo da smo u ranijem članku pretpostavili da se ne radi o iznosu većem od 300 tisuća kuna. Rađa pak upozorava da postoje i drugi troškovi.
– Međutim osim bruto plaća laboranata tu su i drugi troškovi – trošak vozača, goriva, režija, čišćenja, potrošnog materijala, epruveta, igala, dezinficijensa, reagensa, …) Da je zaposlen magistar biokemije onda ne bi bilo troška vozača i goriva, ali bi bila bruto plaća magistra, ističe.
Što se tiče statusa laboratorija, ni tu nismo dobili jasan odgovor.
– Vaše prvo pitanje neću posebno komentirati jer laboratorij nije samo vađenje krvi niti analiza uzoraka. Ako ćemo ići logikom da laboratorij nije laboratorij ako se na istom fizičkom mjestu ne odrađuje čitava dijagnostika od početka do kraja onda u određenim situacijama čak niti laboratorij KBC-a Split ne bi bio laboratorij jer za neke stvari se uzorci šalju u Zagreb, a kod nekih visoko specifičnih pretraga uzorci se šalju u inozemstvo, pa po toj logici „vadilište“ – „laboratorij“ onda nemamo laboratorija u RH, poručuje Rađa.
Na pitanja o zapošljavanju magistre, o koncesiji i trenutnoj organizaciji rada nije ništa odgovoreno.
Jednako tako, podsjetit ćemo, već neka dva tjedna čekamo odgovor iz Ministarstva zdravstva koje po svoj prilici nije definiralo kako će se očitovati na ovu očito škakljivu temu.
Ivona Ćirak /foto M.D.
