Subota, 20 travnja, 2024
NaslovnicaMAKARSKAMRTVO PODMORJE Ronioci istražili Cvitačku: do četiri metra dubine nema više života

MRTVO PODMORJE Ronioci istražili Cvitačku: do četiri metra dubine nema više života

O razmjerima štete životu u podmorju, nanijete nedavnim nasipavanjem plaže na Cvitački, naslućivalo se još od prvog udara viljuške bagera. Nekoliko tjedana kasnije objavljeni su, crno na bijelo, podaci o nastalom ekocidu – morski život u podmorju plaže gotovo je potpuno izbrisan.

Naime, nakon velikog odjeka priče u javnosti članovi Podvodno istraživačkog kluba Sveučilišta u Splitu su 28.1.2021. god. organizirali kartiranje podmorja općine Makarska na predjelu plaže Cvitačka/Biloševac. Ronioci Ivana Birčić i Nikola Rajčić su detaljno preronili područje do 6,5m dubine. Područje je prekriveno slojem zemlje te, po njihovim zapažanjima, gotovi ne postoji vidljivi život.

– Supralitoral i mediolitoral područja plaže Cvitačka/Biloševac općine Makarska u potpunosti prekriven antropogenim materijalom. Ulaskom u more ronioci su se kretali prema sjeverozapadu dubinom od 1,5 do 3m. Početak infralitorala prekriven je antropogenim materijalom kojeg čine stijene, šljunak i zemlja.

Velike stijene i zemlja su u potpunosti prekrile stanište zelene alge Halimeda tuna i smeđe alge Dictyota sp (. Kako se krećemo dublje dolazimo do Biocenoze sitnih ujednačenih pijesaka pod antropogenim utjecajem . Sve do dubine od 3 do 4 metara je cijela površina dna bez vidljivih znakova života – piše u rezultatima istraživanja.

Na dubini od 4,2 m naišli su Posidoniu oceanicu u degradiranom obliku, rijetkih i kratkih listova. Veliki dio površine staništa je prekriven praznim ljušturama mekušaca, te je primjećeno nekoliko vrsta riba u blizini grebena – glavoč, crnej, knez i jedan škarpun. U staništu su prisutne spužve sumporače Aplysina aerophoba i obična spužva Spongia officinalis, zlatna moruzgva Condylactis aurantiaca, smeđe alge Dilophus fasciola i Dictiota spp. i zelene alge Halimeda tuna.

-Greben je obrastao algama te je od iznimne važnosti zbog primarne proizvodnje koju troše mnogi potrošaći – organizmi koji koriste proizvedenu organsku stvar Navedena biocenoza se prostire dužinom 200-tinjak metara duž obale te predstavlja prirodnu barijeru koja sprječava odnos materijala iz plitkog dijela infralitorala u dublji. Na samom nasipu i području naselja Posidonia oceanica primjetili smo riblju mlađ koja traži sklonište za vrijeme svog rasta i razvitka – navode ronioci.

“Biocenoza infralitoralnih šljunaka i biocenoza infralitoralnih algi je vrlo ugrožena kao posljedica pritiska ljudske aktivnosti. Velika je njezina osjetljivost na povećanu eutrofikaciju, a spora je prirodna obnova nakon oštećenja. Ugrožavaju je podmorski ispusti otpadne vode, gradnja i nasipavanje u more, uzgajališta riba i školjkaša, stanice za punjenje goriva, marine, lučice. Namjerno odlaganje u more, materijala neprikladnog za nasipanje kao i građevinskog otpada, na manje atraktivnim i ljudima dostupnim mjestima, da bi radom vala nastale veće plaže, također ugrožava to stanište.

Preporuča se nadzirati kakvoću morske vode, pojačati nadzor kako bi se izbjegla nelegalna gradnja i nasipavanje u more iznad dobro razvijenih naselja infralitoralnih alga i u njihovoj blizini, educirati javnost o vrijednosti tih naselja, uspostaviti sustavno praćenje njihova stanja, nastojati očuvati ona područja u kojima naselja infralitoralnih alga još nisu pod antropogenim utjecajem. Također, preporuča se zabraniti gradnju i nasipanje u neposrednoj blizini šljunčanih plaža i uspostaviti zaštićena područja na mjestima gdje spomenuta zajednica još nije degradirana – stoji u zaključku.
O.Franić / foto Ivana Birčić , Nikola Rajčić

- Oglas -