– Na hrvatskim se otocima, posebno Krku, Cresu, Lošinju i Korčuli, posljednjih godina zahuktava priča o energetskoj tranziciji, no kronično nedostaje adekvatna edukacija građana, poručili su sudionici konferencije o korištenju obnovljivih izvora energije na otocima koja se održala ovog tjedna na Korčuli.

Otoci su, kada je riječ o energetskoj tranziciji, odnosno prelasku na obnovljive izvore energije, posebno u fokusu s obzirom da je riječ o područjima čija je potreba za energetskom samodostatnošću veća nego drugdje.

Posebno je to izraženo u ljetnim mjesecima kada se za vrijeme turističke sezone stvara pojačani pritisak na postojeću infrastrukturu pa često dolazi do prekida u napajanju električnom energijom, ali i u opskrbi vodom, istaknuto je na Energetskoj akademiji pod nazivom “Čista Energija za EU otoke” održanoj u četvrtak i petak na otoku Korčuli u organizaciji Pokreta otoka i Tajništva za čistu energiju EU otoka.

Oglas

No, “iako se suočavaju s posebnim izazovima, otoci su u jedinstvenoj poziciji da budu predvodnici energetske tranzicije zahvaljujući iznimnom bogatstvu obnovljivih izvora energije”, istaknula je Antonia Proka iz Tajništva za otoke.

“Otočne zajednice moraju iskoristiti svoju specifičnu povezanost kako bi uspješno pokrenule procese prelaska na obnovljive izvore energije i time povećale svoju otpornost”, rekla je Proka.

Implementacija čiste energije u sektore kao što su poljoprivreda i turizam, koji su na otocima najzastupljeniji, smanjuje operativne troškove i povećava konkurentnost proizvoda i usluga. Neadekvatno gospodarenje otpadom, veliki problem na otocima, također se može velikoj mjeri riješiti implementacijom tehnologija čiste energije. No, hrvatski se otoci u tim nastojanjima suočavaju s velikim izazovima kao što su nedovoljna osviještenost građana i nepostojanje adekvatne, kontinuirane edukacije, istaknuto je na konferenciji na Korčuli.

Iako je u posljednje vrijeme pokrenut niz uspješnih projekata, energetska tranzicija na hrvatskim se otocima odvija sporo. Istovremeno, neki europski otoci time se uspješno bave već godinama, pa i desetljećima.

Jedan do primjera je danski otok Samso, smješten u tjesnacu Kattegat između Danske i Švedske, koji uspješno koristi obnovljive izvore energije od 1997.

“Danas zahvaljujući vjetroelektranama na kopnu i moru, stanovnici danskog Samsoa proizvedu 40 posto više električne energije nego što uvoze s kopna. Dio vjetroelektrana na otoku Samso pripada lokalnoj energetskoj zadruzi, čiji su dioničari otočani, a dio posjeduje i općina”, objašnjava Ivan Zoković, voditelj projekta Solar Islands (NESOI) za izradu projektne dokumentacije izgradnje komunalnih solarnih elektrana na Cresu i Korčuli.

“Novac koji su zaradili od vjetroelektrana, stanovnici otoka Samso uložili su u daljnji razvoj energetske tranzicije, pa tako imaju toplanu na biomasu, električna vozila, fotonaponske elektrane”, navodi Zoković.

Uspjeh u provođenju energetske tranzicije otok Samso velikim djelom duguje ozbiljnim i kontinuiranim programima edukacije svojih stanovnika.

“Kako bi se sustavno podizala svijest građana i omogućilo obrazovanje o energetskoj tranziciji, stanovnici Samsoa otvorili su 200. i svoju energetsku akademiju – Samsoe Energy Academy – koja služi kao demonstracijski i kongresni centar te centar za razvoj tehnologija. Akademiju posjećuju tisuće političara, novinara i studenata iz cijelog svijeta”, navodi Zoković.

Jedan od ključnih problema edukacije na hrvatskim otocima je nepostojanje ciljanog financiranja za osmišljavanje i provođenje edukativnih programa za otočane.

Jedno od potencijalnih rješenja je da provođenje edukativnih programa, uz financijsku podršku državnih institucija, preuzmu udruge koje se time bave već godinama i koje imaju znatno više direktnog iskustva i efikasnije su i brže u tome od jedinica lokalne samouprave, rečeno je na konferenciji u Korčuli.

Kao dodatni problem na raspravi je istaknuto i nedovoljno mapiranje konkretnih potreba i stanja na terenu, posebno u slučajevima kada se raspisuju natječaji za financiranje projekata prelaska na obnovljive izvore energije.

Jedan od takvih natječaja je i onaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u vrijednosti od 11 milijuna kuna koji će biti otvoren do kraja godine.

“Javni pozivi nisu utemeljeni na stvarnim potrebama zato što te potrebe nisu mapirane. Fond ima ogromna sredstva i mora moći tim procesima upravljati. Ogromna su sredstva koja će se dodjeljivati i ona se moraju usmjeriti tamo gdje su zaista potrebna”, istaknula je na konferenciji Maja Pokrovac iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske.

Aleksandar Halavanja iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost naveo je da je Fond nedavno proveo trotjednu informativno-edukativnu kampanju, no sudionici konferencije istaknuli su da takvi programi moraju biti konkretniji i kontinuirani te da bi trebali postojati info-punktovi stalno dostupni građanima.

“Primjerice, jedan mali obrt ili jedan OPG na otoku, gdje se on može javiti, kada, kome? Rad na terenu je ključan, ljudi iz Fonda i svi oni koji dodjeljuju sredstva trebaju doći u sva ta mjesta gdje su korisnici da bi razumjeli što je zaista potrebno”, rekla je Pokrovac.

Pitanje energetske tranzicije često nema pozornost građana, ne samo u Hrvatskoj nego i inače, no građani se sve više žele aktivirati, navodi Antonia Proka iz Tajništva za otoke,

“Nedavno istraživanje organizacije YouGov pokazalo je da, suprotno uvjerenjima, 86 posto Europljana podržava nove projekte korištenja energije vjetra i sunca na svom lokalnom području, a 77 posto ljudi koji žive u blizini vjetroelektrane podržalo bi gradnju dodatnih turbina u svojoj blizini”, navodi Proka.

Tajništvo za čistu energiju EU otoka djeluje sa ciljem da olakša i osnaži otočne zajednice u razvoju projekata prelaska na čistu energiju. Osnovano je pri Europskoj komisiji 2018., u čemu je važnu ulogu imao hrvatski europarlamentarac Tonino Picula. Udruga Pokret otoka regionalni je partner Tajništva u provođenju programa.

Picula je predsjednik Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja u Europskom parlamentu, a još 2017. podnio je amandman u sklopu projekta ‘Jačanje suradnje oko klimatske akcije na otocima unutar i izvan EU kroz stvaranje otočnog identiteta’ kojim je osigurano 2 milijuna EUR za osnivanje Tajništva za otoke.

Hina / foto: Pixabay