Zemlje poput Hrvatske i Grčke, koje su poduzele rane mjere za zaustavljanje epidemije, postigle su izvrsne rezultate zahvaljujući suradnji i disciplini građana, poučenih nedavnim iskustvima rata ili financijskih katastrofa, objavio je ugledni New York Times.
Kako prenosi morski.hr, otkako je koronavirus zavladao svijetom, tako se pojavio neočekivani paradoks: bogate nacije nisu nužno bolje u borbi protiv krize od siromašnijih država. Bogate zemlje,koje su sposobnije brzo rasporediti resurse i odgovoriti na izvanredne situacije pomoću dobro financiranih državnih mehanizama namijenjenih krizama, uglavnom nisu dobro upravljale pandemijom koronavirusa. Covid-19 ozbiljno je pogodio Veliku Britaniju, Francusku i Italiju, tri od četiri najveće europske ekonomije.

Oglas

No manje,siromašnije, države u Europi brzo su nametnule i primijenile stroga ograničenja, držale su ih se i do sada su postigle bolje rezultate u zadržavanju virusa.

Te zemlje, od kojih neke sada oprezno otvaraju svoja gospodarstva i društva, mogle su se okrenuti iskustvima iz relativno nedavnih teškoća kako bi se bolje nosile s krizom.

U usporedbi s onim što su njihovi ljudi prošli ne tako davno, strogo zaključavanja činilo se manje naporno zbog čega je društveno zalaganje bilo veće.

Primjerice, u Hrvatskoj i Grčkoj, vlasti optimistično gledaju na rasplet krize upravo zbog izdržljivosti koju su ljudi pokazali tijekom korona krize.

Ive Morović (45), poznati zadarski brijač, kazao je u razgovoru za NYT kako vjeruje da je discipliniran i pribran način kojim su Hrvati odgovorili na pandemiju rezultat sličnih iskustava koje su imali tijekom rata, ali i u nasljeđu komunizma.

– U Hrvatskoj mnogi se sjećaju kako su tijekom rata bili zabarikadirani u zatvorenim skloništima i slušali sirene kako neprestano zavijaju. S druge strane, u Grčkoj, gdje je velika gospodarska kriza u svježem sjećanju, činjenica da trećina stanovništva nema posao nije nova.

Kako piše NYT, analizirajući različite reakcije na pandemiju, akademici sa Sveučilišta u Oxfordu razvili su ljestvicu strogosti , nastojeći ocijeniti čvrstinu mjera koje su vlade poduzele kako bi zaustavile širenje virusa.

U Hrvatskoj, koja ima ocjene najstrožih svjetskih podataka na Oxfordovoj ljestvici, od Covid-19 umrlo je 91 ljudi, čime je stopa smrtnosti u zemlji iznosila 2,1 na 100 000 . U državi New York taj broj iznosi 137 na 100.000 .

– Sve u svemu, strože mjere uvedene su u istočnoj Europi nego u zapadnoj Europi, rekao je Thomas Hale, izvanredni profesor za javnu politiku na vladinoj školi Blavatnik na Sveučilištu Oxford i vođa projekta. Mnogima od tih europskih zemalja upravljaju desničarske uprave.

– Hrvatska je otišla do maksimuma naše skale. Postojao je snažan službeni odgovor na krizu, rekao je Hale.

– Moguće je da su ljudi ondje spremni prihvatiti oštrije mjere, ponovio je Hale Morovićeve misli o disciplini.

Američke novine pišu kako su strogo upravljanje krizom i posljedično dobri epidemiološki rezultati omogućili hrvatskim vlastima da već 27. travnja, među prvima u Europi, krenu s ublažavanjem mjera. Grčka je svoje strogo zatvaranje počela ukidati 4. svibnja, a i druge države u istočnoj Europi, poput Češke i Slovenije, se postupno vraćaju u normalu.

-Riječ kojom se često opisuju društva u spomenutim dijelovima Europe je ‘otpornost’. Ona se koristi u akademskim krugovima za opisivanje područja, obično u razvoju, gdje kreatori politika pokušavaju podržati zajednice koje žive u zonama katastrofa ili ekstremnom siromaštvu – prenosi morski.hr.

Originalni tekst možete pročitati OVDJE
M. D. / ilustracija Pixabay