Jučer je održana sjednica Općinskog vijeća općine na kojoj su usvojene nove izmjene i dopune prostornog plana općine Brela. Šest je prisutnih vijećnika kluba HDZ-a podržalo novi plan, dok je koalicija SDP-HSS sa tri prisutna vijećnika bila protiv novih izmjena. Sjednici nisu bili prisutni Marin Ivanac i Aleksandar Jakir.  Načelnik Stipe Ursić je predstavio novi plan s određenim restrikcijama u planu, kako je rekao, u svrhu zaštite i očuvanja prostora općine od betonizacije i apartmanizacije. Kao argument da su namjere ozbiljne istaknuo je činjenicu da se niti kvadrat novih građevinskih zona nije otvorio već su se isključivo smanjivali parametri izgradnje u pojedinim zonama.

– Prije dvije godine započeli smo postupak izmjena i dopuna prostornog plana Općine Brela i vjerujem da smo među rijetkima u državi, ako ne i jedini koji smo isključivo mijenjali tekstualni dio prostornog plana dodatno pooštravajući važeće parametre izgradnje za pojedine zone, a bez da smo ijedan kvadrat stavili u građevinsko područje. Prema tome, vidljivo je da nam je isključivi cilj s ovim izmjenama i dopunama bila zaštita prostora i mještana od betonizacije, apartmanizacije i uništavanja prirode koje je vidljivo duž cijele jadranske obale, kaže Ursić u svojem izlaganju dodajući kako Općina Brela prema mišljenju struke već dugi niz godina ima ograničavajući prostorni plan što se tiče izgradnje.

Kao primjer navodi zabranu izgradnje stambenih zgrada tj. stanova za prodaju, a taj plan sada postaje u pojedinim dijelovima rigorozniji. – Radili smo minimalne intervencije u izgrađenim građevinskim područjima jer se tu radi o “centrima” manjih dijelova općine poput Stomarice, Podrača, Solina i slično. Dakle, tamo gdje već dugi niz godina nema slobodnih parcela i gdje u velikoj mjeri živi domaće stanovništvo, tumači Ursić te nastavlja kako su primijetili nova događanja u neizgrađenim građevinskim zonama.

Tamo je, naime, došlo do par većih objekata koji, kako ističe Ursić, isključivo služe za turizam stranim investitorima.

– Ono što stalno ponavljam je da svatko tko je voljan doći živjeti u Brela dulje od šest mjeseci, dijeliti s nama i dobre i loše stvari je i više nego dobrodošao. Ali onaj tko dolazi u Brela na par mjeseci i želi zgrnuti što više novca kroz turizam preko prirode i infrastrukture koju su doveli i izgradili naši djedovi, takav od sada neće imati puno volje doći u Brela i graditi isključivo zbog profita i brze zarade. Stoga smo u neizgrađenim građevinskim područjima najviše pooštrili parametre. Tamo gdje se mogla raditi kuća od čak 200 m2 po etaži prema prostornom planu iz 2008.godine, sada je smanjeno na 135m2, a gdje je bilo moguće 250 m2, sada je smanjeno na 150m2. Također je novina da na 50 m2 stana mora osigurati jedno parking mjesto. Prema tome, ovakve kuće na tri etaže trebaju imati preko devet parking mjesta što vjerujemo da će dodatno rasteretiti našu cestovnu infrastrukturu. Također, izuzetno bitno je ukidanje općenito izgradnje novih aparthotela – svjesni smo manipulacija koje su moguće na ovakvim objektima tj. da se apartmani mogu prenamijeniti u stanove. Prema tome, postojala je mogućnost da jedan aparthotel od 20 apartmana se prenamijeni u 20 stanova. To je sada u potpunosti ukinuto. Po novom planu u Brelima je moguća isključivo izgradnja hotela sa 4+ zvjezdice, objašnjava Ursić.

Zabrana izgradnje aparthotela nije novost, jer se o tome pisalo prošlo ljeto, no uvedena je, kako veli načelnik Ursić, još jedna važna novina, po njemu možda i bez presedana u Hrvatskoj. Naime, u obalnom zaštitnom pojasu je zabranjena nova izgradnja koji se proteže 15 m od šetnice prema kopnu.

– Povukli smo zaštitnu liniju duž cijele šetnice od sedam kilometara gdje se zabranjuje nova gradnja, što znači da smo našu obalu i šetnicu, jednu od najvrjednijih stvari koje imamo u mjestu, jako dobro zaštitili od betonizacije i apartmanizacije. Isto tako uzeli smo obzir postojeće kuće koje su tik uz šetnicu i u gotovo 95% mjeri su u vlasništvu Breljana. Njima je omogućena rekonstrukcija kuća ukoliko budu željeli dalje ulagati u svoje iznajmljivačke kapacitete, što znači da se na njih primjenjuju parametri građevinskog područja koji vrijede za to građevinsko područje. U prijevodu, ako netko ima jednu etažu na moru, a prostorno planski su dozvoljene tri etaže i on zadovoljava uvjete kroz koeficijent iskorištenosti i izgrađenosti, onda i on ima pravo na dogradnju još dvije etaže. Nismo smjeli kroz ovaj pravac nikoga oštetiti tko već živi na šetnici, ali smo zato onemogućili novu izgradnju. Na ovu točku je bilo par primjedbi mještana, ali i oni su kasnije priznali da je ovo ustvari jako dobra stvar bitna za budućnost cijeloga mjesta, obrazlaže načelnik.

Zaključuje kako ne mogu konzervirati cijelo mjesto, no da imaju pravo zagospodariti prostorom i razvijati ga u smjeru za kojeg smatraju da je najbolji. To je, kako veli,  luksuzni turizam.

Ivica Šodan, predstavnik oporbe (SDP-HSS), kazao je kako je oporba glasala protiv iz nekoliko razloga, a kao prvi je istaknuo način i proceduru donošenja plana.

– Općinsko vijeće donijelo je odluku da se ide na izradu Urbanističkog plana uređenja, i već je bila održana i javna rasprava, međutim, zaobiđen je na kraju cijeli postupak i u međuvremenu se odlučilo ići na izmjene Prostornog plana. Postavlja se pitanje zašto je zaustavljen taj postupak i sada imamo živi kaos. Konkretno, imamo neke nove zgrade na jednom dijelu, a ne znate ni trasu ni put koji vodi do njih, niti je to regulirano planom. Sve je to aljkavo rađeno i zato se nije smjelo zaobići UPU. Trebalo se ići stepenicu po stepenicu, misliti na putove i infrastrukturu, kazao je Šodan.

Zamjerio je i izbor izrađivača plana tvrdeći kako ne zna na koji je način izabran, te tvrdi kako nije točno da se novim planom ne pogoduje krupnom kapitalu.

– Obični ljudi koji bi možda željeli napraviti obiteljski hotel neće to moći i oni su zakinuti. Bila je obveza da se u građevinskim zonama omogući gradnja na parceli od 1000 m2 objekta kapaciteta do 50 ležaja. Zbog toga imate drastične reakcije mještana koji su kažnjeni i koji su šokirani ovim planom, poručuje Šodan.

Ivona Ćirak /foto Brela