Vrlo zanimljive vijesti dolaze nam s mjesta budućeg arheološkog parka na poluotoku Sveti Petar, gdje ovih dana traje osma ‘sezona’ arheološke kampanje pod vodstvom ravnatelja Gradskog muzeja Makarska Marinka Tomasovića.Sama je kampanja u 2020.trebala krenuti u ožujku, ali zbog poznatih razloga je startala 11.svibnja. Ipak,u proteklom je mjesecu rasčišćen značajan sloj prašine s davne i zaboravljene makarske povijesti.

Oglas

Na zapadnoj strani lokaliteta kasnoantičke utvrde  i u do sada neistraženom dijelu, naime, otkrivena je arhitektura koja se pruža prema jugoistoku u dužini od 15 metara. U pitanju je najduži do sada otkriveni zid na ovom lokalitetu, koji se pruža paralelno s glavnim vanjskim južnim zidom. -Danas imam sve potrebne informacije, kronološke i kulturološke, osim same veličine prostora – Kasnoantička utvrda kojoj su sve strane zahvaćene opsegom osim istočno/jugoistočne strane koja je pod borovinom. Nastojim uhvatiti barem jedan segment zida kako bi mogao zaključiti stvarnu površinu ove utvrde – govori nam Tomasović.

Ono što je sigurno, kaže nam ravnatelj gradskog muzeja, je da je bila dovoljno velika da je u slučaju ratne opasnosti mogla primiti i čitavo stanovništvo tadašnje Makarske.Utvrdu je podigao rimski car Justinijan polovinom 6.stoljeća, za vrijeme rata s Gotima, u kojem je i sama Makarska, kako povijest pripovijeda, teško stradala 548.godine do mjere da se dugo vremena nije oporavila.  – Historiografija nas upućuje na teško razaranje Makarske od strane Gota, međutim sve manji stoji teza da se mjesto dugo vremena nakon toga nije oporavilo.  Do  sada pronađeni nalazi na Svetom Petru ukazuju na jasan kontinuitet života i u daljnjem razdoblju, primjerice pronađen je i novac iz razdoblja cara Justina II, nasljednika Justiniana. Sigurno je da u tom razdoblju grad nakon razaranja nije imao onakav značaj kao početkom 6.stoljeća i u vrijeme kada je osnovana biskupija, međutim nalazi ukazuju da je naselje postojalo i dalje, ali na Sv.Petru – dodaje Tomasović.

Poluotok Sveti Petar danas je najveća riznica povijesnih ostataka za područje našeg grada, koji je veliki dio svoje daleke povijesti izgubio upravo kroz razaranja. U odnosu na naselje tik uz more, uzvišeni položaj Sv.Petra, kojeg su ljudi koristili tisućama godina unatrag, ostavio je za sobom brojne tragove nekadašnjih stanovnika.Upravo su dva vrlo zanimljiva pradavna detalja ovih dana iskopana iz zemlje. U pitanju su komadići kasno-eneolitićke keramike, bogato ukrašene, koja se može datirati na negdje oko 2.500 godina prije naše ere.

Kako je poznato, kao naseobinska točka sv.Petar utemeljen je negdje sredinom trećeg tisućljeća prije nove ere. Na to ukazuje brojna do sada pronađena keramika, najviše sa prvih kampanja, još od 2010.do danas. Kako nam govori Marinko Tomasović, kasno eneolitički sloj kojeg se može datirati na negdje oko 2.500 godina prije nove ere,  bio je u kontinuitetu tijekom čitavog drugog i prvog.tisućljeća prije nove ere. Osim toga, na Sv.Petru izražen je i jedan ilirsko-helenistički sloj iz trećeg, drugog i prvog stoljeća prije nove ere, kada je lokalno stanovništvo održavalo trgovinu s otocima na što ukazuju brojni pronađeni ostaci keramike. Interesantno, iz zlatnog doba Rimskog carstva nađeno je upravo najmanje nalaza do sada, svega oko 0,5 posto ukupnih, što ukazuje da se do doba cara Justiniana i podizanja utvrde koja se danas istražuje, lokalitet Sv.Petra nije posebno koristio.

O.Franić / foto D.Antonini