U podrumima Dioklecijanove palače u utorak je otvorena izložba Fragmenti prošlosti carske palače u Splitu autorice i kustosice Vedrane Supan na kojoj su predstavljena 53 ulomka kamenih spomenika deponiranih u Dioklecijanovim podrumima koji potječu iz istraživanja u drugoj polovici 20. stoljeća.

Oglas

Izložba je otvorena u organizaciji Muzeja grada Splita i ravnateljice Branke Brekalo. Autorica likovnog postava je restauratorica Muzeja grada Splita Helena Tresić Pavičić, a otvorenje je bilo u skladu s epidemiološkim mjerama.

Ravnateljica Branka Brekalo rekla je da Muzej grada Splita već pet godina upravlja tim prostorom, a prvi se put predstavlja kao muzej unutar tog prostora.

“Ovo je izložba onih predmeta koji su pronađeni u samim podrumima ili su bili u neposrednoj blizini – 53 kamena ulomka kroz koje prikazujemo priču o njima samima, a u širem kontekstu o povijesti grada, gdje su bili, kome su i čemu pripadali, tako da kustosica i autorica Vedrana Supan rekonstruira antičko vrijeme”, rekla je Brekalo i dodala da su postavljeni i info-panoi na kojima se vidi kada su i kako počela istraživanja zatrpanih podruma.

Podsjetivši kako su istraživanja trajala donedavno, Brekalo je istaknula da još imaju neistraženu četvrtinu prostora od sedam tisuća metara četvornih, te da je povijest podruma ispričana kroz fragmente i istraživanja.

U muzejskoj knjižici se navodi kako se iznimna vrijednost Palače podno Marjana očituje u visokom stupnju sačuvanosti izvorne antičke arhitekture, koja je za istraživače jedan od najbogatijih izvora za proučavanje građevinskih tehnika zidanja i dekorativnoga repertoara tetrarhijskoga razdoblja.

“Brojni skulpturalni i dekorativni dijelovi arhitekture nestali su zbog postupne preobrazbe carske rezidencije u kasnoantički kristijanizirani grad. U razdoblju vladavine cara Dioklecijana kršćanstvo je, zbog rapidnoga širenja na području Rimskoga Carstva, postalo prijetnja poganstvu na kojem je počivala tetrarhijska politika. Tijekom višestoljetnoga života unutar Palače njezini stanovnici uklanjali su s izvornoga mjesta stupove, kapitele, klesane kamene blokove i ostali građevinski i dekorativni materijal te ih iskoristili za gradnju privatnih i javnih objekata. Svaka građevina unutar Palače imala je različito klesanu dekoraciju koja je bila u skladu s njezinom funkcijom. Tako je tetrarhijski likovni program krasio građevine i ulaze javnoga karaktera, religijskim dekorativnim repertoarom obuhvaćeni su hramovi dok Mauzolej obiluje sepulkralnom ikonografskom dekoracijom”, piše u knjižici.

U dvoranama Dioklecijanovih podruma deponirani su fragmenti arhitektonskih i dekorativnih elemenata Palače koji potječu s arheoloških istraživanja i konzervatorskih radova provedenih od druge polovice 20. stoljeća na lokalitetima unutar njezinih zidina i izvan njih te u podrumskome dijelu prostorija.

U Muzeju grada Splita ističu da u ovo blagdansko vrijeme, od 23. prosinca do 10. siječnja posjetiteljima daruju besplatan ulaz na izložbu i u podrume Dioklecijanove palače, a posjet će biti organiziran u skladu s preporukama Nacionalnog stožera civilne zaštite i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Hina / foto: FB