U prve istraživače Biokova svakako spada i veliki botaničar Bartolomeo Biasoletto koji je na našu planinu dolazio dva puta. Biasoletto je rođen u Vodnjanu 1793. u Istri i bio je kemičar,botaničar i prirodoslovac.
Školovao se u rodnom Vodnjan a srednju školu završava na Krku, a zatim studira farmaciju u Beču gdje je i diplomirao 1814.god. Kao ljekarnik radio je u Vodnjanu,Rijeci,Trstu i austrijskom Welsu. Vlastitu ljekarnu kupio je 1817. u Trstu na Punta rosu.U početku se zanima za zoologiju i mineralogiju a tek kasnije se usmjerava prema botanici poslije susreta s Davidom H.Hoppeom koji je bio direktor botaničkoga vrta u Regensburgu. Uz sve to 1823. u Padovi diplomira filozofiju. U Trstu je utemeljio farmaceutsko društvo a 1825.osniva i botanički vrt. Ugled botaničara postepeno mu je rastao s istraživanjima Istre,Sj.Italije,i Dalmacije koje je sproveo u društvu s Muzziom Tomasinom.
U svojim istraživanjima prvi put je bio na Biokovu 1832. na nagovor Muzzia Tomasinia koji je tu bio već 1827. u svibnju i zatekao snijeg na planini. Drugi put Biokovo je posjetio s Muzziem Tomasiniem, kada su sudjelovali u poznatoj znanstvenoj ekspediciji kralja Augusta Saskoga 1838.god. i o tome je napisao knjigu. Osobnu tragediju doživio je 1845.kada su mu u epidemiji kolere umrle žena i kći. Za velike zasluge i brojna otkrića biran je za člana mnogih znanstvenih ustanova i akademija. Njemu u čast, nazivani su njegovim imenom mnoge biljne vrste i rodovi- Trifolium baisoletti, Artemisia biasoletti, Juniperus biasoletti.. O njemu je u rodnom Vodnjanu održan znanstveni skup 1997.i posvećen mu je jedan park. Umro je u Trstu 1858.
Jedan od prvih ozbiljnijih istraživača Biokova bio je i Josip Vincent Host koji se rodio u Rijeci 1755.god. Školovao se u rodnom gradu gdje je na Kr.akademiji završio teologiju. Prva služba kapelana, bila mu je u Veloj Crikvi, a od 1782-89 je učitelj u Gradskoj školi, pa profesor na Bogosloviji. Usput studira botaniku i nautiku.Karijera mu se naglo uspinje od 1792. kada postaje tajnik tršćanskog biskupa,pa zatim bečkoga nadbiskupa. Car Franjo I.imenuje ga 1806.zagrebačkim kanonikom. Bio je vrstan florist koji je istraživao Primorje,Istru i Dalmaciju a materijale slao rođaku Nikoli Tomi Hostu predstojniku botaničkoga vrta u Beču,te najvećem našem botaničaru Robertu Visianiju pa je sve ujedinjeno u djelu Flora Austriaca 1827-1831. Kada je Austrija došla u posjed Dalmacije početkom 19. stoljeća trebalo je istražiti resurse novo osvojene ali zapuštene pokrajine. Host je bio član dvorskoga povjerenstva za obilazak Istre,Kvarnera i Dalmacije 1801-1802. za uvid gospodarskog stanja pokrajina.
U bilješkama i dnevniku donio je popise biljaka svake postaje.Bilježio je zapažanja i dojmove o ljudima,crkvama,zdanjima,prehrani..ocrtava prilike i život u tim krajevima.Rukopis je objavljen tek 1993.pod naslovom : Botanički put po Istri,Kvarneru i Dalmaciji započet 14.VIII 1801,a dovršen 6.VII.1802. Host je bio izaslanik Zg.kapitola 1809. u Budimpešti radi povrata arhivske građe . Sudjelovao je na kongresu evropskih vladara i diplomata u Veroni 1822. Kao član hrvatskog izaslanstva. Umro je u Zagrebu 14.IV.1836.u 81.god. života.
Piše Ante Škrabić / foto: MD/ilustracija
