Jedna biljka iz okolice Ljubljane toliko je opčinila saskoga kralja Friedericha II. Augusta da je odlučio otići u te južne zemlje i osobno istražiti njihov biljni svijet. Njemu u čast biljku Daphne Blagajana Slovenci prozvaše Kraljevska roža. Kralj je zatim odlučio istražiti Istru,Dalmaciju i Crnu Goru. Na poznatu goru Klek peo se u pratnji pukovnika Josipa Jelačića. Zatim je iz Ogulina otišao u Liku pa preko Malog Alana siđe u Podprag gdje odsjedne kod lokalnog župnika.

Idućeg dana 20.svibnja 1838. kralj se s pratnjom ukrca na luksuzno opremljen parobrod Grof Mitrowsky i krene prema Dalmaciji. Osim kralja na putovanje su pošli savjetnik Minkowitz,pobočnik Mendelloch,lijčnik Ammon, saski konzul Sartorio, savjetnik Muzio Tommasini i botaničar dr.Bartolomeo Biasoletto koji je cijelo putovanje i opisao u knjizi od jedno 250 stranica. Visoki putnici najprije su posjetili Zadar glavni grad pokrajine, a onda Šibenik,Skradin i Skradinski buk. Potom su doplovili u razgledavanje Trogira, pa kolima otišli u Kaštela i u razgledavanje ruševina Salone.

U Saloni je kralj kupio više starina i zatim iz Splita otplovio na Hvar pa Vis. Nešto kasnije popeo se kralj na vrh Pelješca pa zatim hita u drevni Dubrovnik od kuda je otplovio u Kotor. Na dalmatinsko-crnogorskoj granici Friederich August susreće Petra Petrovića Njegoša kneza i vladiku crnogorskoga. U pratnji Njegoša kralj August odlazi na Cetinje, a zatim u Budvu,Perast,Trsteno,Slano ,Opuzen od kuda jašući na konju kreće u Metković.

Oglas

U Metković po kralja dolazi parobrod koji ga vodi u Makarsku. Kralj je stigao u naš grad 4.lipnja 1838. a već idući dan visoki gosti odlučuju ići na Biokovo. Pohod je počeo u tri sata u jutro a kralj je jahao na konju sve do Makra i podnožja planine. Tu je sjahao, i uzbrdo kao i svi smrtnici pošao pješke. Pratnji se priključio makarski glavar-načelnik Josip Bartulović-Puović te nekoliko vodiča i nosača. Ekipi je trebalo dobrih osam sati pješačenja da se domognu najviše točke 1762. metra visokoga Sv.Jure. Cijelim putem vršena su botanička istraživanja i sakupljale se biljke. Kralja je oduševila množina sunovrata,ljepota jaglaca, klekovina, medvjetka,mlječika i druge naše biljke.

U starim zapisima zabilježeno je i to gdje je kralj jeo i odmarao. Prvi put društvo se odmaralo kod Vode gdje je kralj pio vodu sa šampanjcem uz komad kruha, a drugi put na izvoru podno Troglava gdje je pojeo i pečenku koju su nosili. S vrhova Biokova divili su se pogledu a pritom su izradili više crteža panorame. Krenulo se natrag i pod jednom velikom bukvom, zamolio je kralja seljak Mate Glavičić (koji je bio u pratnji) da kralj ureže svoje ime u koru stabla kao vječni spomen da je bio na Biokovu. Friederich se prihvatio posla i nožem u bukvu urezao veliko slovo F. da prolaznike sjeća Nj. Veličanstva.

Kod silaza Glavičić je odredio da se grane privežu marame ili zastavice,te da se pjeva i puca iz kubura i pušaka,da se znade da se kralj vrača u Makarsku. Glavar Bartulović-Puović pri povratku požuri naprijed uz dva pandura i jednoga svirca na diplama koji je diplio cijelim putem. Htjelo se kralja na pragu općine pozdraviti. Kada se kralj približio presta sviranje a panduri ispale svoje puške. Kralj je održao kratki govor i zahvalio narodu koji se sakupio u velikom broju.Pjevalo se plesalo narodne plesove a nasred ceste bio je namješten stolac,koji je pokriven tepisima a napravljena je iznad njega sjenica. Glavar zamoli kralja da sjedne i odmori se,dok su djevojke put posipale cvijećem. Kralja su zabavljali plesači i pjevači,a ljudi su donosili vino i svježu vodu za suverena i njegovu umornu pratnju.

Poslije odmora u Makru za pola sata kralj i pratnja došli su u Makarsku.
Više manje ceremonija se ponovila ali kralj požuri na jahtu-parobrod da se odmori poslije 16.satnog lomljenja po Biokovu. Sutradan je jahta isplovila i odnjela Nj. Veličanstvo u povijest. Ovo putovanje koje je pratila cijela Europa, značajno je ne samo za botaničare, nego i u planinarskome pogledu jer je upozorilo zainteresirane na blizinu,a nepoznatu istočnu obalu Jadrana.

Ekspedicija po našem primorju u znanstvenom pogledu bila je uspješna jer je otkrila tri nove vrste biljaka: Centaurea Frederici Augusti ili Augustova zečina iz Dalmacije, Saxifraga Frederici Augusti iz Crne Gore, i Pediularis Frederici Augusti s brijega Slavnika u Istri, trajno će čuvati uspomenu na visoko naobraženoga i dobročudnoga kralja znanstvenika Friedericha Augusta.
Piše:Ante Škrabić /foto ;ilustracija