Hrvatska je u dvadesetom stoljeću (30.svibnja 1994.)po drugi put dobila svoju valutu imenom Kuna. Sjećamo se velikih prijepora oko imena,povijesnih konotacija,zloslutnih proročanstava,ali Kuna se pokazala žilava i više manje uspješnom, pa su sukobi prestali.
Nemušti su bili pokušaji da se široj javnosti objasni zašto se naša valuta zove Kuna. Objašnjavano je to skupocjenim kuninim krznom koje je u neko doba srednjega vijeka služilo umjesto novca. Također postoje stari novčići s likom Kune. No zavirimo li malo bolje u ovu problematiku vidjet ćemo da je pitanje mnogo složenije i dublje i da Kuna nije samo mala beštija koja je nekako slučajno dolutala na naš novac iz dubine vremena.
Zoološka sistematika poznaje 65 vrsta kuna podijeljenih na 25 redova. U Hrvatskoj žive Kuna zlatica –Martes Martes, Kuna bjelica-Martes Fiona,Mala lasica-Mustela Nivalis, Velika lasica-Mustela Erminea, te Tvor-Mustela Putorius.
Životinje iz obitelji kuna imaju u folkloru i mitologiji teomorfna imena (Bogotvorna) Tvor je tvorac, Svarog – demijurg tvorac svijeta. Lasica je laska ili ljubav ,a u staroslavenskom ona se zove nevjestka. Kod Germana lasice su upregnute u kola Velike Boginje ljubavi,dok ih kasnije zamjenjuju mačke. U Starom Egiptu lasica je simbolizirala rađanje i to kroz usta,tj. stvaranje kroz riječi, što je i danas osnova magije. Riječima,kletvama,željama i činima oblikovati stvarnost oko sebe.
Srodna joj je vidra,ona koja vidi-vidovita,zvana mudra.(Mudar ko vidra,kasnije lisica) Vidra se povezuje s mjesecom koji upravlja vodama a vidra je vodena životinja. Nisu daleko ni holivudski magovi kada u filmu „Gospodar zvijeri“ glavnom junaku Doru dodjeljuju za pomagače dvije simpatične lasice. U starohrvatskoj mitskoj priči na vrhu stabla svijeta sjedi Bog Perun u obliku orla,u duplji su medonosne pčele,a uz korijen je demonski Volos, dok dvije kune trče po stablu gore-dolje i prenose poruke od jednog Boga do drugoga. Hrvati nisu zaobiđeni u razmjeni ideja i mitova koji su se povijesnim slijedom vjekova stalno zbivali.
Životinje iz grupe kuna imale su mjesto u simbolici i sve se uklapa u mitologiju Velike Boginje Djevice koja je prisutna kod Iranaca,Egipćana,Grka,Rimljana i Židova. U grbu Slavonije kuna trči između dvije rijeke,ali vremenom kunu zamjenjuje pas. Pas koji goni zeca, kuna koja goni zeca, bili su zamijenjivi simboli.
Pas-Kuna vezani su simbolikom za mitologiju daleke prošlosti. U drugim mitologijama pas je pratitelj Boginje Artemide, a povezan je s egipatskom Izidom, koja je opet na nebu zvijezda Sirijus eg. Sotis. Sotis je u sazviježđu Velikoga psa koji po nebu progoni zeca, u pratnji lovca Oriona kod egipćana zvanog Oziris. Ali od kuda onda u katoličkoj crkvi na Koločepu reljef ovoga poganskoga motiva na oltarskoj pregradi ?
Na poluotoku Pelješac je selo Kuna tako mila slikaru Celestinu Medoviću koji ju je oslikao nebrojeno puta. Djevičanska Artemida imala je i oblik Hekate –Božice vještice,njeno crno naličje čiji je amblem prije mačke bila lasica,iz obitelji kuna. Vještice znaju kleti ili kuniti , čarati riječima, to djelovanje na budućnost u nadležnosti je kune. Kod Hrvata postoji Kuna-gora mitska planina zvana i Kongora ,ali postoji ona i u zagorju i kod skoro svih slavenskih naroda. U sačuvanim alkemijsko kabalističkim spisima vidimo kako kuna ulazi
u planinu koju posvećuje-Kuna gora.
Narodna predaja o krunidbi kralja Tomislava na Duvanjskome polju stalna je tema prijepora hrvatske historiografije. Tomislav je okrunjen na Kongori pod čvornatim hrastom. Ono što je bitno kod ovoga mita je to da kralj Tomislav pod božjim stablom prima blagoslov i predaje ga potomstvu. Tako kralj postaje svet, jer je pod zaštitom ženskoga načela prirode kojeg simbolizira kuna. Kralj ima pravo na kraljestvo oca i majke i u njemu se sjedinjuju oba puta koja vode savršenstvu. Taj element sjedinjenja dviju zemalja kroz jednu lozu imalo je političko značenje za mađarske Arpadoviće, novu dinastiju na hrvatskom prijestolju.(Nasljeđe po ženskoj liniji) Zbog svega ovoga,ne vidim ništa dobroga u napuštanju kune i prihvaćanja eura, bez duše i prošlosti. Pitam se hoće li Hrvati odbacivši kunu u doglednoj budućnosti srezati još jednu granu svoga identiteta,koja ih povezuje s najstarijim narodima svijeta.
Piše: Ante Škrabić /foto Pixabay/ilustracija MD
