Toponimi su imena mjesta koji se dijele se na ekonime ili ojkonime a koji se odnose na imena mjesta(Makarska, Split..),oronime koji označvaju gore,planine,uzvisine,dok hidronimi imenuju vode,jezera,potoke i rijeke.Spoznaje toponimije koriste mnoge druge znanosti kao povijest, etnologija, mitologija, dijaktologija… Toponimi imaju prvorazrednu spomeničku vrijednost u tradicijskoj, materijalnoj i duhovnoj kulturi određenog naroda, jer predstavljaju važnu odrednicu njegova identiteta,njegove povijesne, kulturne i jezične baštine. Zato ne čudi što poznati toponomastičar Petar Šimunović tvrdi da toponime treba promatrati kao spomenike kulture i da bi ih trebalo štititi zakonom.

Toponimi Makarskog primorja i Biokovlja uglavnom nisu sustavno obrađivani već su povremeno sakupljani i objavljivani u časopisima i periodici. Posebno su u novije vrijeme sakupljani toponimi Podgore i Brela, a pok. fra Karlo Jurišić je najdetaljnije obradio toponime mjesta makarskoga primorja još daleke 1970. u Makarskom zborniku.

Želja za bavljenjem toponimima proizlazi iz težnje da preko njih bar malo proniknemo u gustu tamu,kojom je vrijeme prekrilo najstarija vjerovanja,gospodarska djelovanja, geografske pojmove,način života i sam život drevnih predaka. Predaka koji su nam više od materijalnih ostataka svoga življenja ,kroz imena mjesta,planina, rijeka i jezera… posijanih u prostoru , ostavili pregršt podataka o sebi,svome životu i povijesti. Zbog svega toga proučavanje toponima s pravom nazivaju duhovnom arheologijom.

Oglas

Grma

Skoro svi Makarani znaju gdje se nalazi Grma,ali malo tko zna što taj toponim znači. Grma i slične varijacije imena ,česte su na istočnoj obali Jadrana.Makarskoj Grmi najbliži je podgorski rt Garma kod uvale Dračevica a znači morska špilja i srednjovjekovni je arabizam u čakavici i ikavici. Po Petru Skoku, Grma bi bila hrid,ogoljeni dio brda ili pečina nastala abrazijom mora. Toponomističar Ante Jurić u svom radu Kraški leksikon… za Grmu navodi: Grma je stijena,uvalica ili procijep na obalnoj stijeni. Po nekim drugim autorima riječ Grma dolazi od Praslavensko-Ilirske riječi Gurma i znači špilja. U svakom slučaju Grma bi označavala neku stijenu na obali mora. Međutim danas je Grma udaljena od mora bar 50-70 metara.

Problem nam olakšava spoznaja da je iza kuće Nemčića na sred plaže,iskopana na dubini do 2 metra, kamena bitva za vezivanje brodova. To opet znači da je tu bila obalna crta koja je danas 50-70 metara uvučena u kopno,od ruba današnje plaže. Povučemo li liniju od iskopane bitve prema obalnoj stijeni Grmi kao crtu nekadašnje obale, vidimo da nedostaje veliki dio plaže i cijela današnja Peškera, te da je more slobodno prolazilo između hridina Svetoga Petra i stijena Grme. Izgleda da je tek u kasnoj antici ili ranom srednjem vijeku bujicama vode nanesena naplavina koja je Sveti Petar pretvorila u poluotok.

Peškera

Makarski toponim Peškera može se lako dešifrirati jer znači ribnjak. Današnji Sveti Petar nekad u antici je bio otok ili spojen s kopnom uskom prevlakom. Nanosima proširena prevlaka postala je močvarna baruština. Isušivanjem i nasipanjem, napravljen je prostran ribnjak u vlasništvu obitelji Ivičevića. Devedesetih godina 19. st. općinaje za 6000 kruna kupila ribnjak od nasljednika pok. Jakova Ivičevića, ali od njega nije bilo koristi. Negdje početkom 20. stoljeća šumarski povjerenik Nayedlija napravio je krasan nacrt uređenja ribnjaka i parka oko njega. Kao i uvijek novaca nije bilo pa je s 8000 kruna 1907. pomogla država.

Peskera foto Kresimir Boric
foto Krešimir Borić

Tako se nasuo teren oko ribnjaka u visini od 70 centimetara i izgradili su se kanali kroz koje je cirkuliralo more kroz ribnjak. Također se napravilo nekakav kameni rub ribnjaka koji je sad bio površinski manji, te se počeo uređivati Park Franje Josipa. U Jugoslaviji dvadesetih godina ribnjak postaje ukrasno jezerce u romantično uređenom parku. Tako jezerom krajem dvadesetih godina plivaju i dva labuda. Tridesetih godina jezero postaje leglo komaraca koji teroriziraju Makarane pa se pristupa njegovu zatrpavanju. Tako je ribnjaka davno nestalo ali je ostalo ime Peškera. Prostor je u novije doba uređen po nacrtima pok. arhitektice Senade Bišćević -Urlić i pretvoren u trgovinsko uslužni centar.
Piše:Ante Škrabić /foto: privatni album/Krešimir Borić