Geoparkovi UNESCO-a su jedinstvena geografska područja međunarodnog geološkog značaja kojima se upravlja holističkim konceptom zaštite, obrazovanja i održivog razvoja.Upravo s ciljem zaštite, održivog razvoja i turizma, Udruga Geopark Imotska jezera i Javna ustanova Park prirode Biokovo pokrenuli su inicijativu zajedničke prijave i utemeljenja „Geoparka Biokovo-Imotska jezera“ s ciljem pristupanja u UNESCO Global Geoparks-piše HR Turizam.

Oglas

Jedan od glavnih načina poticanja ekonomije i održivog razvoja budućeg UNESCO Geoparka je kroz geoturizam, ističe Luka Kolovrat, predsjednik udruge Geopark Imotska jezera te dodaje kako podizanjem svijesti i edukacijom o važnosti geološke baštine geoparkovi UNESCO-a lokalnoj zajednici daju osjećaj ponosa i jačaju njihovu identifikaciju s područjem na kojem žive.

“Geoparkovi svojim aktivnostima privlače veći broj posjetitelja i omogućuju pokretanje različitih proizvodnih i uslužnih djelatnosti koji doprinose socio-ekonomskom razvoju zajednice. Geoparkovima doprinose ne samo geološki zanimljiva mjesta, već i razne druge ekološke, arheološke, povijesne i kulturne znamenitosti, te ih podupiru i u njima aktivno sudjeluju lokalne zajednice koje znaju prepoznati i žele afirmirati svoje geološko, povijesno i kulturno naslijeđe, ponajviše kroz ideju geoturizma. Otvaranjem inovativnih obrta i novih radnih mjesta potiče se stvaranje novih izvora prihoda u sklopu geoturizma, osnažuje se lokalna zajednica, a istovremeno geološki resursi područja ostaju zaštićeni” ističe Kolovrat.

Granice budućeg Geoparka Biokovo-Imotska jezera već su utvrđene, a njihova ukupna površina iznosi 431 km2, a zahvaćaju područja općine Imotski, Proložac, Podbablje, Zmijavce, Lokvičiće, Lovreć, Zagvozd i Runoviće.

“Naša zajednička inicijativa proizašla je iz činjenice da Park prirode Biokovo i Imotska krajina čine geološki, geomorfološki i krajobrazno jedinstven prostor dinarskog krša, a želja nam je da se zajedničkom prijavom iskoriste potencijali oba područja na dobrobit lokalne zajednice. ” ističe Kolovrat.

Općenito, kada govorimo o području koji će obuhvaćati budući Geopark Biokovo-Imotska jezera to je prostor koji osim što plijeni pažnju svojim reljefom i geomorfološkim oblicima, odnosno brojnim krškim fenomenima, krasi veliko bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta uključujući brojne endemske vrste.

Uz najatraktivnije zaštićene spomenike prirode i fenomene svjetskog značaja, Crveno i Modro jezero, tu je i izvor Krčevac koji je za sada jedini potvrđeni lokalitet čovječje ribice (Proteus anguinus) u Imotskoj krajini. Tu je i špilja Zovnjača u općini Podbablje, koja je nedavno utvrđena kao važno arheološko i biospeleološko nalazište.

Od ostalih znamenitosti tu su izvor Opačac, rijeka Vrljika, jezera Ričice, Galipovac, Knezovića i Mamića jezero, Prološko blato, Lokvičićka jezera, Dva oka i brojni drugi lokaliteti koji su nastajali tijekom dugog geološkog razdoblja neumornim radom vode. Ihtiofauna imotskog kraja značajna je i po nekoliko zaštićenih endemskih vrsta, a neke od njih su mekousna pastrva (Salmothymus obtusirostris), basak (Rutilus basak), imotska gaovica (Delminichthys adspersus), makal (Squalius microlepis), ilirski vijun (Cobitis illyrica) i dr.

Do sada su učinjena brojna sustavna i složena geološka istraživanja, provode se monitorinzi, educira se javnost, tiskane su brošure, vodiči, priručnici, edukativni materijali, prospekti i sl.

U tijeku je izrada zajedničke web stranice Geoparka, kao i izrada i označavanje geo-staza, a kreirana je i zajednička Facebook stranica koja se svakodnevno ažurira, ističe Ivana Ćapin iz Udruge Geopark Imotska jezera te dodaje: “Budući da smo svjesni velikog potencijala područja na kojem živimo sa svim njegovim značajkama, zajedno smo krenuli u ovaj izazovan projekt s ciljem da postanemo dio međunarodne mreže UNESCO Geoparkova. Što se tiče naših zajedničkih budućih aktivnosti to su održavanje prezentacije u studenom ove godine, zatim izrada desetogodišnje studije sa planom upravljanja, te izrada i označavanje geo-staza budućeg Geoparka Biokovo-Imotska jezera. I ono najvažnije, na ljeto 2021. očekuje se dolazak Povjerenstva i ocjenjivanje, a nakon toga i pristupanje u mrežu svjetskih Geoparkova pod UNESCO-vom zaštitom” naglašava Ćapin.

Mrežu Svjetskih geoparkova UNESCO-a čine područja geološke i geomorfološke baštine od međunarodnog značaja, dok je cilj programa Svjetskih geoparkova UNESCO-a zaštita geoloških, geomorfoloških, ali i ostalih vrijednosti geoparka te upravljanje područjem kroz edukaciju i provođenje aktivnosti u skladu s ciljevima održivog razvoja, a na dobrobit lokalne zajednice – piše HR Turizam.

U Hrvatskoj trenutno imamo dva UNESCO Geoparka: Park prirode Papuk te Viški arhipelag, a uskoro ćemo saznati hoće li Geopark “Biokovo-Imotska jezera” postati treći Unescov Geopark u Hrvatskoj.

Foto: Udruga Geopark Imotska jezera