U razdoblju od 31. kolovoza do 13. rujna 2020. trajala su podvodna arheološka istraživanja na otoku Iloviku, točnije na lokalitetu antičkog broda iz 2. st. pr. Krista, što je potvrdila analiza starosti drveta, ali i način gradnje broda izveden tehnikom „spoj na utor i jezičak“ – piše Morski.hr.

Oglas

Rebra broda povezana su drvenim klinovima za oplatu. Naglasak istraživanja je na dokumentiranju brodske konstrukcije koja je na ovom lokalitetu iznimno dobro sačuvana te pripada starijem horizontu brodova koji su plovili Jadranom, izvijestili su iz Lošinjskog muzeja. Nalazište ovog broda je značajno zbog brodograditeljske tradicije kojoj ga pripisujemo, njegovog datiranja, tereta broda te plitkih uvjeta rada koji istovremeno olakšavaju, ali i otežavaju istraživanje i predstavljaju izazov za očuvanje nalazišta. Budući da je riječ o nalazištu na rastresitom pijesku sam arheološki iskop je bio otežan zbog konstantnog zasipavanja nalazišta tako da se paralelno s iskopom radila i brana lokaliteta.

Foto: Hrvatski restauratorski zavod, Nenad Starčić
Po završetku istraživanja i izradi dokumentacije ostaci broda su pokriveni pijeskom, geotekstilom zatim ponovno pijeskom te sa željeznim mrežama, koje su povezane betonskim blokovima. Pronađeni pokretni arheološki nalazi su izvađeni na površinu te su nacrtno i fotografski upisani u plan nalazišta i popis nalaza, te su pohranjeni u prostorijama HRZ-a u Splitu na procesu desalinizacije.
Foto: Hrvatski restauratorski zavod, Nenad Starčić
Po završetku konzervatorsko- restauratorskih radova nalazi će biti pohranjeni u Lošinjskom muzeju. Uz brojne do danas istražene brodolome, pronalazak ostataka brodske konstrukcije na otoku Iloviku svjedoči o lošinjskom arhipelagu kao neizostavnom elementu plovidbe ovim djelom Jadrana te o iznimno opasnoj plovidbi u antičko doba. Podvodna arheološka istraživanja na otoku Iloviku u fokus stavljaju važnost podizanja svijesti o podvodnoj kulturnoj baštini, koju lokalna zajednica počinje doživljavati kao znanstvenu disciplinu koja nije sama sebi svrhom nego djeluje u službi i na korist toj zajednici. U takvu društvenom okruženju ona postaje dio turističke ponude, postaje brand i temelj kulturnog turizma određenog mjesta. Arheološka istraživanja provodio je Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda u suradnji s francuskim kolegama sa Sveučilišta u Marseille (Aix-Marseille University, French National Center for Scientific Research (CNRS), Centre Camille Jullian (CCJ) te Lošinjskim muzejom uz logističku podršku Ronilačkog centara Zapovjedništva Specijalne policije MUP RH, ronilačkog centra Subseason.

M.D. / Foto: Hrvatski restauratorski zavod, Nenad Starčić