Prije nekoliko dana posjetili smo Gradski muzej Makarska i imali priliku izbliza pogledati jedan mali dio od par desetaka tisuća arheoloških nalaza iskopanih samo tijekom posljednje kampanje na poluotoku Sveti Petar, a kojom su zaključena desetogodišnja arheološka istraživanja koja su se, može se sada sigurno kazati, pokazala najvažnijima u makarskoj povijesti.

O razotkrivanju uloge poluotoka Sveti Petar i projektu budućeg arheološkog parka  posljednih smo mjeseci pisali u više navrata, no sada nam je bila prva prilika baciti pogled na jedan veći broj izložaka, koji je sasvim zauzeo muzejsku prostoriju. – Ovo što se može vidjeti je otprilike jedna osmina cjelokupnog materijala – pojašnjava ravnatelj Marinko Tomasović. Sveukupno, u pitanju je i do 50.000 ulomaka, kažu nam u muzeju.

U svakom slučaju, ono što sada slijedi je odabir onih ulomaka koji idu na spajanje, pri čemu je naravno uglavnom riječ o keramici, metalni nalazi idu na konzervaciju i čišćenje a ostali komadi će se dati na dokumentiranje i fotografiranje. I nakon svega, slijedi odabir onih komada koji će biti prikazani u vitrinama.

Oglas

Inače, jedna od zanimljivosti koja se sada već može i najaviti je da će nalazi sa Sv.Petra, uz “standardnu” zbirku, imati i dodatnu, pomorsku. – Dio nalaza se planira staviti u zasebnu tematsku cjelinu. Pomorstvo ne označava samo jedra i brodove, nego i položaj u odnosu na more, a na Sv.Petru imamo značajan broj nalaza koji se odnose na ribolov i slično, različite školjke korištene kao nakit, oruđa poput peterozubca i mnogo drugih zanimljivosti – doznajemo od Marinka Tomasovića.

Neke od do sada najatraktivnijih nalaza možete pogledati u galeriji.

O.Franić/ foto: O.Franić/Gradski muzej Makarska

Otisak drveta u zapečenoj glini, ostatak prapovijesne ilirske kuće na Sv.Petru: “Bile su građene od kamena, šiblja, drveća sipunjenih blatom, koje bi se zapeklo na suncu i postalo čvrsto” – objašnjava Tomasović
1. Keramika iz kasnog eneolitika, oko 2500.-2200. pr. Kr. Karakterizira je bogata ukrašenost.
Slike 2,3 i 4: Egipatsko staklo iz druge polovine 1. st. pr. Kr., vjerojatno iz vremena Kleopatre i Oktavijana (budućeg cara Augusta). Za hrvatsku obalu su jedinstveni nalazi.
Egipatsko staklo iz druge polovine 1. st. pr. Kr., vjerojatno iz vremena Kleopatre i Oktavijana (budućeg cara Augusta). Za hrvatsku obalu su jedinstveni nalazi.
Egipatsko staklo iz druge polovine 1. st. pr. Kr., vjerojatno iz vremena Kleopatre i Oktavijana (budućeg cara Augusta). Za hrvatsku obalu su jedinstveni nalazi.
Rimska sjevernoafrička zdjela iz druge polovine 5. st.
Pečati na rimskoj sjevernoafričkoj zdjeli iz 5.-6.st.
Fibula u obliku križa iz prve polovine 6. st. Inače, relativno rijedak nalaz. Dokazuje kršćanstvo Justinijanove epohe.
Sljepoočničarka koja se na vrpci stavljala oko glave. Za Makarsko primorje to je prvi nalaz ove vrste nakita, inače izuzetno brojnog na drugim dijelovima Dalmacije i Hrvatske države ranog srednjeg vijeka. Nađena je u grobu i datira se u 9. st.