Mladi dalmatinski crni borovi sadili su se danas u Tijarici, u okolici Sinja, a namjena im je da budu memorijalna stabla. Dio je to Projekta Stablo uspomena, koji se razvija već četvrtu godinu diljem zemlje. Nakon akcije pošumljavanja na Medvednici, Učkoj i u Valpovačkoj šumi, ove godine 5000 mladih crnih borova posađeno je na području šumarije Sinj.
„Ovo je jedinstven projekt sadnje stabala u spomen na naše najdraže koji više nisu s nama. Uključujući današnje pošumljavanje zasadili smo već 25.000 mladih stabala, a 15.000 memorijalnih stabala već raste u spomen na bliske ljude koji nisu više s nama. Dakle, građani nam jasno poručuju da podržavaju ovaj projekt i da žele pošumljavanja. Memorijalno stablo ekološka je alternativa za rezano cvijeće ili paljenje svijeća, a ujedno trajna vrijednost u našem okolišu“ rekla je Petra Majdak Bijelić, voditeljica Projekta Stablo uspomena.
Istaknula je kako svatko od nas može podržati sadnju stabla u uspomenu na baku ili djeda, na preminule roditelje ili prijatelja. Projekt organizira i sadnju plaća Udruga Posmrtna pripomoć čiji članovi će memorijalno stablo dobiti besplatno, dok ne-članovi mogu također sudjelovati u projektu uz minimalnu naknadu. Radove sadnje izvode Hrvatske šume koje osiguravaju i sadni materijal.
„Europa nastoji da do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. I zato nam je svaka akcija važna. Da bi pošumljavanje bilo što uspješnije, šumarija Sinj je pripremila tlo tako da se ne ugrožava staništa zaštićenih biljaka ni životinja. Ovdje stvaramo novu šumsku sastojinu koja će utjecati i na okolna naselja, jer će stvarati uvjete za povratak autohtone vegetacije i smanjit će štetan utjecaj vode (erozija) i vjetra (isušivanje). Doniranim sadnicama pošumit će se čak tri hektara površine“, poručuju iz UŠP Split i šumarije Sinj.
Akciju pošumljavanja u Sinjskoj krajini podržala je i naša poznata glumici Arijana Čulina koja ističe kako je ovo hvale vrijedan projekt.
„Imamo premalo zelenih površina, a znamo što zelenilo znači. Ono nije samo oku ugodno već neophodno za zdravlje. Stablo je živo, travka je živa, cvijet širi svoje opojne mirise. Sve je to priroda koja diše, čiji kisik mi udišemo što nas čini zdravijim, što nas vraća prirodi od koje smo se udaljili i kojoj se moramo vratiti jer je ona dio nas. Dana nam je da u njoj uživamo, da je njegujemo, čuvamo, obnavljamo, a mi smo neodgovorno stavili neke druge interese ispred njezine zaštite kao što je betonizacija“, upozorava Arijana Čulina.
MD/foto Petra MAjdak
