S jedne je strane brojnost publike na nedjeljnom otvaranju izložbe radova na temu uređenja Peškere Peškera, u dvorištu Galerije Gojak, bila iznenađujuća, jer rijetko društveni događaji na temu urbanizma izazovu širu znatiželju. No s druge je strane i očekivano, posebice s obzirom na značaj Peškere i Sv.Petra, prostora koji već godinama “žuljaju” Makarane svjesne da trenutne vizure u najmanju ruku nisu dopadljive. Također, nije se radilo o uobičajenom izlaganju nego izložbi radova te pojašnjenjima kroz formu razgovora s publikom kojoj je, doduše, malo trebalo da se probije led te da počne otvarati pitanja o projektu.

O projektu i uopće ideji uređenja Peškere koju je gradonačelnik Zoran Paunović nazvao najvažnijim kapitalnim projektom ove vlasti govorili su Daša Gazde, predsjednica Društva arhitekata Split, Saša Begović, predsjednik  Ocjenjivačkog suda, te Bernarda i Davor Silov, autori projekta.

Daša Gazde iz DAS-a je istaknula kako za jako malo Makarska dobiva puno. Uz natječaj druga je opcija bila javna nabava. – Ali jedino ovako struka, anonimno i uz stručni žiri, može zaista doći do izražaja, rekla je Gazde dodajući kako su se javili izvrsni timovi te kako je sam natječaj bio vrlo kompliciran.

Oglas

Saša Begović je naveo glavne elemente koje su posebno vrednovali pri pregledavanju u izboru radova. To su održivost i mogućnost razvoja, odnos prema memoriji prostora, dizajn koji uključuje i arhitekturu i krajobraz, te najbitnije, jasnoća koncepta što je, po žiriju, prvi rad postigao. Imali su pet krugova, a na natječaj se, inače, javilo 14 timova.

Naglasio je značajan doprinos lokalnih stručnih snaga u provedbi natječaja; Petre Jerković, Nine Kovačević, Maše Medoš te Marte Sumić, savjetnice za hortikulturu.

Autor Davor Silov kazao je kako je Makarska pokazala veću kulturnu razinu od drugih urbanih sredina koje ne pribjegavaju arhitektonskim natječajima.

– Kretanje kroz Peškeru promatrali smo fluidno. Cilj je bio osnovni promet ostaviti gore, s parking garažom koja ima fotonaponsku elektranu. Sami objekti i strehe projektirani su na jedan obao i nenametljiv način tako da kad promatrate cijelu plažu i njenu dimenziju svjesni smo da plaži treba dati odušak i to realizirati u vidu parka koji će biti slobodan svima tijekom cijele godine, približio je neke od osnovnih ideja kojima su se vodili.

Jedno od pitanja publike u kasnijem razgovoru bilo je vezano za uklanjanje objekata poput Arbuna ili Makarane, što se vidi iz izloženog rješenja. Rečeno je kako je u ponedjeljak razgovor s prvonagrađenima te kako će se voditi preporukama žirija.

– Pitali smo lokalnu pamet što s time, a činilo nam se da se autor izrazio kako treba. Vidjet ćemo u pregovorima s privatnikom, budući je Makarana privatni prostor, može li se uklopiti ili se taj zadnji paviljon ipak neće dirati. Za Arbun postoji alternativa da se makne udesno, bez problema se to uklopi, kazao je Begović.

Što se pak tiče omjera zelenila i zatvorenog prostora, Daša Gazde je rekla kako preko 18 tisuća kvadrata od ukupno 28 tisuća čini zelenilo. – A to je puno više nego sada, dodala je.

Glede streha Silov je pojasnio kako nisu mogli jedan veliki objekt raditi zbog kolektora te uvjeta vodododa da se na tom potezu ne gradi. Stoga su dijelili na segmente, a gornje plohe paviljona pretvorili u zelene krovove s intenzivnim vrtovima koji skupljaju kišnicu.

Još nije poznato bi li se fasade radile zatvorene ili poluzatvorene, a od sadržaja sigurno će biti ugostiteljski i trgovački objekti. Visina streha je pet metara, a materijal je beton od kojega, čini se, zazire “betonom traumatizirana javnost”, no koji je, kako veli struka, održivije, a svakako i stabilnije rješenje od raznih drugih materijala.

Gradonačelnik se nadovezao s riječima kako će u narednih pola godine do godinu kroz daljnje projektiranje definirati kakvi će biti omjeri pojedinih sadržaja. Bernarda Silov je naglasila kako su prostori upravo projektirani na fleksibilan način kako bi se prilagodili funkciji pojedinog paviljona.

I dok su autori projekta te žiri dobro objasnili, pa recimo to tako, i “obranili” projekt s aspekta riješenosti prostora, uređenja parka, potencijalnih vizura i funkcija paviljona, izbora materijala i ostaloga, ostalo je ipak visjeti jedno “bolno” pitanje na temu garaže. Projekt, na temelju programskog natječaja, sadrži troetažnu garažu s 200 parkirnih mjesta, a pristupna cesta je Ulica Ruđera Boškovića, ulica koja je u naravi izbetonirani potok širine 3 do 4 metra.

Iz publike je, naime, stiglo pitanje kako garažu utrpati na lokaciju koja je i sada sporna s pet puta manjim kapacitetom, i uz činjenicu da se radi o jednoj pješački vrlo prometnoj cesti koja nema nogostup i na kojoj se ne mogu mimoići dva vozila. Osim što je rečeno kako bi standardi trebali iznositi 9 metara te kako bi se svi trebali stisnuti na račun prometnica i javnog prostora uopće, za sada nije pojašnjeno kako bi ova ulica mogla “progutati” toliki promet.  Još dosta toga visi u zraku, no rješavat će se, kako je pojašnjeno, kroz daljnje projektiranje.

Bernarda Silov istaknula je kako Makarska generalno ima veliki problem s parkiranjem, no da treba ići prema tome da se ide na više garaža te izbjegava pozicioniranje auta ispred pješaka i zelenila.

Paunović se nadovezao na ovu temu koja izvire iz svakog planiranja prostora – prometa u kretanju i mirovanju. Podsjetio je kako je intencija da se riva zatvori te kako se strateški radi na rješavanju, a razrada da ide kroz tri etape. – Mislimo kapilarno spuštati promet u mirovanju na različite etaže garaža, a Peškera kakva jest je samo dio te slagalice koja bi trebala riješiti promet u sljedećem periodu. Garaže su i kratkoročno jedina isplativa priča, kada Grad ide u ulaganje ili ako se ide kroz javno privatno partnerstvo, isplativo je. U svakom slučaju želimo maknuti promet iz centra kako bi riva dobila veći javni prostor, kazao je gradonačelnik.

Na ovu se priču nadovezao i Dragan Žuvela, dopredsjednik DAS-a, kazavši kako Makarska nema puno prostora te kako je to njen glavni problem.

– Satrali smo prostor priobalja od Crikvenice do Cavtata i svaki prostor koji se uspije izvući vući će i neke kompromise. Jer više nema idealnog prostora, komentirao je Žuvela.

Inače, više o samom projektu iz kuta autora te njegovoj realizaciji moći ćete čitati u intervjuima s Bernardom Silov te gradonačelnikom Paunovićem.

Ivona Ćirak/ foto O.F.