– Ako smo našom inicijativom uspjeli senzibilizirati makar dio šire javnosti o važnosti čuvanja ambijentalnih vrijednosti javnih prostora, smatrat ću da smo uspjeli u našem naumu – kazat će predsjednica Udruge Kačić Antonia Vodanović.

Njihove su aktivnosti pobudile pažnju šire javnosti nakon nedavnog službenog zahtjeva Konzervatorskom odjelu u Splitu za preventivnu zaštitu zgrade FINA-e u Makarskoj, u kojem su naveli da je nadogradnjom stambenog dijela izmijenjen volomenski odnos i narušen izgled jednog od ponajboljih primjera moderne arhitekture u gradu. – Arhitektonsko-urbanističku i ambijentalnu vrijednost te zgrade prepoznali smo i ranije, no nismo raspolagali s podacima o autoru. Kada smo uspjeli doći do imena bilo je prekasno, jer je zgrada legalnim putem već pretvorena u ovo što je pretvorena. Međutim i dalje postoji mogućnost da se zaštiti drugi dio zgrade, koji je formalno-pravno neovisan o nadograđenom dijelu, ali koji po svojim karakteristikama zapravo nosi arhitektonsku vrijednost cijelog projekta – govori o inicijativi Vodanović, dodavši da još čekaju očitovanje Konzervatorskog odjela.

Udruga za istraživanje, promicanje i zaštitu kulturne baštine Makarskog primorja i Zabiokovlja osnovana je početkom 2018.godine s ciljem okupljanja mladih diplomiranih arheologa, povjesničara umjetnosti, povjesničara i arhitekata s Makarskog primorja. Ono što su zasigurno donijeli svojim djelovanjem u proteklom razoblje je novi stručan pogled na makarsku kulturnu baštinu, pogotovo u onom dijelu o kojem do sada nikada nije bilo ni riječi. Naime, zaštita modernističkog arhitektonskog nasljeđa je, govore, relativno nova pojava u konzervatorskoj praksi, ne samo u Hrvatskoj, i sustavnije joj se pristupa tek zadnjih desetak godina.

– Trebalo je vremena da bi se ta baština uopće počela adekvatno vrednovati, primarno zbog recentnosti gradnje. Recimo, u Registar kulturnih dobara RH upisane su gotovo sve barokne palače u Makarskoj, međutim nije zaštićena niti jedna modernistička zgrada iako ih nekoliko to svakako zaslužuje – objašnjava Vodanović. Kako je otkrila ova povjesničarka umjetnosti, u planu udruge je realizacija projekta ‘Arhitektonski vodič kroz modernu arhitekturu Makarskog primorja’, na kojem radi zajedno s arhitekticama Petrom Radić, Petrom Visković te Marijom Medoš.

– Do konca ove godine trebali bismo popisati sve građevine koje imaju arhitektonsku vrijednost, te nastojati prikupiti što je moguće više podataka, a sljedeće godine selektirati prikupljenu građu te pristupiti realizaciji U planu za ovu godinu bio je i projekt arheologinje Jelene Glamać ”Rekognosciranje Makarskog podmorja Side Scan sonarom” kojemu je cilj bio utvrditi postojanje podvodnih arheološki lokaliteta na području Makarske. Međutim na Javnom natječaju za financiranje projekata od interesa za opće dobro iz proračuna Grada Makarske u 2019. godini dobili smo samo 1, 000 kn što je bilo nedostatno za najam opreme za istraživanje i formiranje arheološkog tima– dodaju iz Udruge Kačić.

O.Franić / foto Udruga Kačić, O.Franić

GRAĐANSKA SVIJEST SE IPAK POLAKO PODIŽE
– U zadnje vrijeme ipak se vide pomaci po pitanju podizanja građanske svijesti, ponajviše djelovanjem lokalnih građanskih inicijativa i udruga no kada je prostor u pitanju, nažalost smo u poziciji ”Spasimo što se spasiti može” jer je već previše devastirano divljom neplanskom izgradnjom od 1990-ih do danas. Preostale prostore bi trebalo planski realizirati, svakako uz javne rasprave, veću transparentnost i uvažavanja mišljenja građana, što je zasad izostajalo.