Odlučili smo u potpunosti stati iza hrvatskih radnika i gospodarstva, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković predstavljajući drugi krug vladinih mjera pomoći gospodarstvu u borbi s posljedicama koronavirusa.
Izvijestio je da Vlada u sklopu drugoga kruga pomoći predlaže povećanje potpore poslodavcima u poteškoćama tako da se naknada za njihove radnike koja sada iznosi 3.250 kuna, povećava na 4.000 kuna neto. Ujedno će, kao je najavio, država preuzeti davanja na tih 4.000 kuna, koja otprilike iznose 1.460 kuna po zaposlenom, što je to ukupno 5.460 kuna.
Ta mjera u travnju i svibnju, uz ono što je već predstavljeno u ožujku, koštat će, kako je rekao, oko 8,5 milijardi kuna. Istaknuo je da tu mjeru mogu koristiti poslodavci koji ne otpuštaju radnike.
“Ovo je poruka poslodavcima: tu smo, razumijemo vas, iza vas smo i sredstva su tu, ali se zato radnici moraju održati zaposlenima i radna mjesta sačuvati”, rekao je Plenković.
Na pitanje je li se razmišljalo o time da sredstva doznačena za naknadu poslodavcima za radnike idu izravno na račune radnika, jer neki sumnjaju u zlouporabe poslodavaca, odgovorio je kako Ministarstvo financija i Zavod za zapošljavanje imaju vrlo jasan uvid u to gdje su sredstva isplaćena.
“Ovaj potez ne služi samo da pomognemo tvrtkama da prežive, nego i da radnici dobiju plaću”, istaknuo je.
U Vladi procjenjuju da će 500 do 600 tisuća radnika koristiti mjeru potpore od 4.000 kuna, kazavši i i da su za to osigurana sredstva.
Druga mjera koju je najavio je za poduzeća kojima je rad onemogućen ili znatno otežan i koji će djelomično ili u cijelosti biti oslobođeni poreznih obveza za travanj, svibanj i lipanj. Riječ je o porezu na dobit, dohodak te doprinosima.
Tvrtke s podom prihoda između 20 i 50 posto, kao i do sada imaju pravo na odgodu i obročnu otplatu do 24 mjeseca bez kamata. One koje imaju manje od 20 posto pada prihoda su dovoljno čvrste da iznesu krizu, ustvrdio je.
“No, tvrtke s prihodima manjim od 7,5 milijuna kuna, a to je 93 posto svih, a imaju pad prihoda veći od 50 posto, bit će prema Vladinu prijedlogu potpuno oslobođene plaćanja poreznih obveza – poreza na dobit, poreza na dohodak i doprinosa.
One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna prihoda, dakle 7 posto velikih, oslobađaju se porezne obveze proporcionalno s padom prihoda u odnosu na travanj, svibanj i lipanj. Ista je logika za one od 20 do 50 posto, odgoda obročna, beskamatna otplata do 24 mjeseca bez kamata, a one s godišnjim prihodima manjih od 7,5 milijuna kuna, a ako imaju pad prihoda veći od 50 posto, platit će proporcionalno.
Treći element mjera odnosi se na plaćanje PDV, koje će se moći može odgoditi sve dok se ne naplate izdani računi, kao što to sada važi za male poduzetnike. To ne znači, kako je naglasio, osobađanje od obveze plaćanja PDV-a
Također, rok za predaju financijskih izvještaja za 2019. produljuje se do 30. lipnja ove godine, a poduzetnici se oslobađaju i plaćanja naknade Fini za objavu financijskih izvještaja. To je, kako je rekao, posebno važno za računovođe.
U sektoru poljoprivrede najavio je kako će se ići na to da proces nabave za javne naručitelje bude u korist domaće poljoprivrede proizvodnje, odnosno da najmanje 60 posto poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bude iz Hrvatske.
Također je istaknuo kako će se ići i na izvanrednu pomoć malim mljekarama otkupom svih tržni viškova, a promjene niza zakona bit će usmjerene pomoći sektoru turizma i to promjenom niza zakona koji će pomoći hotelijerima, iznajmljivačima, agencijama i drugima.
Kao izvore financiranja danas predstavljenih mjera naveo je otpuštanje rezervi komercijalnim bankama i usmjeravanje dijela tog novca za potrebe države, a razgovara se i o angažmanu mirovinskih fondova i međunarodnih financijskih institucija, kao što su EIB, Svjetska banka, Europske središnja banka te Europske komisija.
Bilo bi nam puno bolje, dodao je, da nam je na raspolaganju mehanizam eurozone, pa da možemo izdati obveznice koje onda kupuje Europska središnja banka.
Na pitanje o ukupnom financijskom efektu danas predstavljenih mjera, rekao je da će subvencija za plaće koštati 8,5 do 9 milijardi kuna, otpis poreza i doprinosa 9 do 12 milijardi, a tu treba dodati i kredite. Sve skupa, kako je rekao, bit će to više od 30 milijardi kuna.
Država će biti maksimalno štedljiva, razgovarat će se i o plaćama
Premijer je najavio da će država biti maksimalno štedljiva i ići na izvršavanje samo nužnih rashoda.
“Svi ministri dobili su nalog da provode samo one javne nabave koje su neophodne za osnovne poslove i funkcije države, a sve drugo neće biti provedeno. Ide se u maksimalne mjere štednje i izvršavanje samo nužnih rashoda”, rekao je Plenković.
Dodao je da sve mjere koje provodi država, očekuje i na razini jedinica lokalne i područne samouprave i u javnim poduzećima.
Premijer je najavio i razgovore sa socijalnim partnerima, prije svega sindikatima o tome kako ići na daljnje uštede s obzirom na trenutnu situaciju. “U našem mandatu bili smo sretni i zadovoljni što su plaće išle gore, nažalost u ovakvim okolnostima moramo razgovarati sa sindikatima i vidjeti kako dalje”, rekao je premijer.
Naglasio je da isplate za ožujak tijekom travnja nisu upitne, a za sve što slijedi u svibnju “ćemo razgovarati i vidjeti kako izlaziti u susret s obzirom na nove izazove”.
Istaknuo je i kako se u koordinaciji s Hrvatskom narodnom bankom traže izvori za financiranje, a siguran je kako će se, unatoč svim preprekama, to pronaći. Moramo naći sredstva da država i svi njeni segmenti funkcioniraju, poručio je.
Kriza se po njegovim rijekima ne smije prometnuti u sukob privatnog i javnog sektora. “Da nema javnog sektora ne bismo danas mogli biti zahvalni liječnicima i medicinskim sestrama i cijelom osoblju u zdravstvenim ustanovama”, rekao je.
Na pitanje razmišlja li se o duljem moratoriju na kredite, ne samo za poduzeća nego i građane te o tome da se kriteriji za moratorij ne ostave samo bankama nego ozakone, odgovorio je su moratoriji od danas krenuli, a da će se kako vrijeme bude teklo vidjeti kako dalje, budući da je teško predvidjeti trajanje i intenzitet krize.
Upitan je li moguća odgoda ili otpis duga građana za režijske troškove javnih poduzeća, rekao je da će se s javnim poduzećima razgovarati o tome, osobito onima koji isporučuju režijske troškove.
Ozbiljno i veliko rezanje troškova, mirovine neupitne
Što se tiče rezanja troškova rekao je da će oni biti “ozbiljni i veliki” te da će pravi rezovi uslijediti s plaćom u svibnju.
Naglasio je da su mirovine sigurne i nisu upitne te da se ne predviđa njihovo smanjenje, a rekao je i da iduća isplata ide 8. travnja. “Mirovine nećemo dirati, u bilo kojim okolnostima, to ne dolazi u obzir”, rekao je.
Ministar financija Zdravko Marić potvrdio je da je HNB uključen u iznalaženje novca za financiranje naraslih potreba države, te da su neke banke za ukupno nešto više od šest milijardi kuna oslobođene rezerve ušle u bilateralne aranžmane s državom. Taj iznos je nedostatan, ali je izvjesno da će se spuštanje rezerve i strukturne operacije nastaviti, rekao je Marić.
Potvrdio je da će prvi izvor financiranja biti domaće tržište.
Što se tiče trenutnog stanja u proračunu, rekao je da se, kad bi se gledao samo prvi kvartal, stekao bi se dojam da je manje-više sve u redu, ali da će pravu sliku pokazati idući mjeseci.
“Naše procjene su da iduće tri mjeseca će nedostajati između 42 i 45 milijardi kuna, ne računajući ono što dolazi na naplatu. U svibnju je to jedan veliki trezorski zapis, početkom srpnja međunarodna obveznica u iznosu od 1,25 milijardi eura”, rekao je.
Na pitanje hoće li HNB izravno kupovati državne obveznice, odgovorio je da je ono što je do jučer bilo nezamislivo, danas postaje moguće.
Hina
