Gradonačelnik Zoran Paunović do sada je u nekoliko navrata poručio kako se što prije treba krenuti u ozelenjavanje Peškere, za što je prvi korak, kako ističe, ukloniti kioske s ovog područja. Međutim, s obzirom da Grad još uvijek nema izvedbeni projekt nego u ovom trenutku ima samo idejno rješenje, nije jasno temeljem kojeg se projekta ide u realizaciju prve faze. Podsjetimo da je prva faza ozelenjavanje i izgradnja urbanog parka, dok su u drugoj i trećoj fazi na redu čvrsti objekti te garaža.
Od Grada Makarska za sada nismo dobili odgovor na ovo pitanje, s tim da smo ga poslali tek jučer. Zanimalo nas je konkretno postoji li projekt temeljem kojega će se pristupiti prvoj fazi uređenja parka Peškera (sadnji stabala). U upit smo naveli i pitanje o kojem se broju stablašica radi, o kojoj vrsti i obuhvatu realizacije prve faze.
Obratili smo se i autoru pobjedničkog rada, studiju Atmosfera. Ni od njih nismo dobili odgovore, točnije, odgovor je, u prijevodu, glasio da će nas o svemu – pravovremeno – izvijestiti Grad.
Zanimalo nas je, naime, temeljem kojeg rješenja se ide u sadnju stabala, radi li se o njihovom idejnom rješenju, ili samostalnoj akciji ozelenjavanja javnih površina. Pitali smo i je li naručen izvedbeni projekt odnosno u kojoj je općenito fazi priprema dokumentacije.
Zaključili smo da arhitekti prepuštaju odgovore Gradu, što je apsolutno razumljivo i pošteno, jer je poznato da izvedbeni projekt nije završen, pa zašto bi onda Atmosfera išta na tu temu i komentirala. Da bi projekt mogao biti završen tek pred sezonu 2023., najavila je u intervjuu za naš portal upravo arhitektica Bernarda Silov.
Činjenica je, doduše, da Grad ne mora pristupiti ozelenjavanju po projektu, dovoljan je plan sadnje i troškovnik, uz dakako javnu nabavu. No onda se nameće pitanje: čemu onda natječaj čija je srž upravo uređenje urbanog parka, a čije je pak glavno obilježje – hortikultura?
Naime, pobjednički studio Atmosfera dosta je – između ostaloga – specijaliziran upravo za projekte parkova i za krajobraznu arhitekturu, a već smo pisali o njihovim projektima poput šetnice u Ivanić gradu, Športsko-rekreativnog centra Korana s preko 500 tisuća kvadrata, ili pak ulaza u Nacionalni park Krka.
Stoga je u najmanju ruku nelogično da se u realizaciju potencijalno impresivnog projekta s velikim akcentom na zelenilu pristupa bez izvedbenog projekta.
Ivona Ćirak /foto M.D.
