Rukopis Sjaj neotkopane krune proglašen je najboljim rukopisom pristiglim na Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman, koji je GKK ove godine raspisala po treći put s ciljem poticanja književnog stvaralaštva na temu hrvatske povijesti. Rukopis Sjaj neotkopane krune je na Natječaj stigao pod zaporkom Zijon.
Tu je odluku donijelo Povjerenstvo književne nagrade u čijem su sastavu: Nevenka Nekić, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica; Đuro Vidmarović, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat i Hrvoje Hitrec, književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist.
Obrazloženje Povjerenstva
Prosudbeno Povjerenstvo ocijenilo je kako je rukopis Sjaj neotkopane krune najbolji roman s temom iz hrvatske povijesti koji je pristigao na ovogodišnji Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela.
Auktor je izvrstan poznavatelj hrvatske povijesti na kojoj se temelji tekst, a ujedno riječ je i o sudbini glavnoga junaka priče fra Luje Maruna. Opširni i kronološki izložen raskošno opremljen tekst vodi nas od rođenja djeteta 1857. godine u Skradinu koje će postati budući fra Lujo Marun, te putem njegova rada kao franjevca, arheologa i domoljuba dovodi na koncu romana do smrti 1939. Punina teksta donosi točne i bogate podatke koje potvrđuje u poznatim dokumentima, ali ujedno prati i osobne ljudske sretne i nesretne trenutke fra Lujina života. Time se povijest kao široka baza pretače u naizgled uski vrč jednoga života i donosi lik danas zanemarena i širokoj javnosti uglavnom nepoznata i hrabra, višekrat usamljena zanesenjaka za hrvatske starine otkrivene na području Knina i okolice, na kojima počiva i povijest kao teorija. Auktor je u posjedu mnogih saznanja o ličnostima koje su odlučivale o hrvatskoj sudbini, zauzimajući stav prema njihovim djelima iz vizure fra Luje Maruna. Taj stožerni lik, prgav i ustrajan u grčevitoj borbi za spas hrvatskih arheoloških spomenika, beskompromisan, žrtvuje sve svoje svećeničke, znanstvene i ljudske pogodnosti koje bi imao da se poklonio ignorantima i protivnicima čudesnih nalaza na iskopanim lokalitetima kojima dokazujemo svoju istinsku povjesnicu.
Roman je pun iznenađenja (pr. javnosti slabo poznata činjenica sukoba fra Luje Maruna i don Frane Bulića), ponešto misterija, kao što je to i red u životnom ciklusu svakoga čovjeka, kako bi tajanstvenost postojanosti života i smrti bila dostojanstvena i nespoznata. Od povijesnih činjenica do dirljivih osobnih momenata u romanu, smjenjuju se upravo izbalansirane silnice općega vremenskoga i političkoga konteksta i sudbinskoga puta jednoga lika, koje čine tkivo djela napetim i čitljivim (pr. susret fra Luje Maruna i Stjepana Radića, ukop fra Luje – sam načinio kovčeg i dao se pokopati u Vrpolju, bez kovčega u zemlji…)
Roman je svakako otkriće za široku publiku kao i za sladokusce povijesnih i arheoloških činjenica te vjerujemo kako će zbog toga privući čitatelje svih naraštaja, zaključak je Povjerenstva, koje je također donijelo i odluku o pohvali rukopisa Mila Gojsalić koji je na natječaj stigao pod zaporkom Blago.
Auktoru će biti dodijeljena novčana nagrada u iznosu od 10.000,00 kn (deset tisuća kuna), a roman će objaviti NAKLADA BOŠKOVIĆ u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela. Pokrovitelj glavne nagrade je Grad Kaštela.
Premijerno predstavljanje nagrađenoga romana Sjaj neotkopane krune i autora istog bit će održano u prosincu u Kaštelima na Dan Gradske knjižnice Kaštela u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela.
M.D. / foto: Pixabay
Svrha natječaja jest obogaćivanje žanrovske raznolikosti hrvatske književnosti te poticanje zanimanja za hrvatsku povijest, povijesni roman i književno stvaralaštvo. Cilj natječaja jest i upoznavanje šire javnosti s događajima iz hrvatske povijesti na što zanimljiviji način, a što bi trebalo biti postignuto upravo kroz ovakvu formu.
Natječaj je bio otvoren od 6. ožujka do 20. srpnja 2020. godine, a Gradska knjižnica Kaštela je istog raspisala iz razloga što se upravo u Kaštelima, kolijevci hrvatske državnosti i mjestu bogatom kulturno-povijesnom baštinom čuva prijepis Trpimirove darovnice (povelje) iz 852. godine (najstarija hrvatska vladarska isprava i rodni list hrvatske državnosti), a ista je ujedno i prvi pisani dokument u kojem se spominje Hrvatska i ime HRVAT.
Kaštela obilježavaju Dan grada upravo na datum 4. ožujka u spomen na isti datum daleke 852. godine kada je knez Trpimir darovavši crkvicu Svetog Jurja na lokalitetu Putalj iznad današnjeg Kaštel Sućurca splitskoj nadbiskupiji u pisanoj darovnici izdanoj u Bijaćima po prvi put napisao “knez Hrvata milošću Božjom”, odnosno “dux Croatorum iuvatus munere divino”.