Samo doza čini otrov, poznata je rečenica Paracelsusa, švicarskog liječnika iz rane renesanse. To znači da svaka tvar u principu može biti štetna ukoliko bude dozirana u pravoj količini.Ako se na taj način gledaju virusi pa i Covid-19 nije isto koju ćete količinu primiti. Ovisno o „dozi“, ukoliko se zarazite možete biti asimptomatski slučaj, možete se lakše razboljeti ili pak završiti u kritičnom stanju – donosi RTL.

Oglas

Vrijeme izloženosti

No, naravno, ima tu i drugih faktora, a jedan od njih je – vrijeme. Nije važna doza virusa koju dobijete u jednom trenutku; to može biti i zbroj virusnih doza koje dobijete u određenom vremenskom razdoblju. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) nedavno je revidirao definiciju bliskog kontakta. Prethodno se bliskim kontaktom smatrala osoba koja provede najmanje 15 minuta na udaljenosti manjoj od dva metra od zaražene osobe. Sada tih 15 minuta ne mora biti uzastopno. Bliskim kontaktom smatra se osoba koja je bila na manje od dva metra od zaražene osobe minimalno 15 minuta u 24 sata.

Fizičko stanje “domaćina”

Hoće li se netko zaraziti i koliko će se razboljeti ovisi ne samo o virusu nego i o fizičkom stanju, odnosno imunitetu pojedinca.

“Nekome tko je imunosuprimiran ili nekome tko je pod stresom, na primjer, možda će trebati manja doza virusa da se razboli nego nekome tko je skroz zdrav“, pojasnila je za CNN Erin Broomage, izvanredna profesorica biologije na Sveučilištu Massachusetts.

Dakle, šansa za zarazu Covidom-19 ovisi i o fizičkom stanju potencijalnog domaćina, kao i o njegovom osobnom ponašanju i zdravstvenim navikama kao što su pušenje, prehrana, tjelesna aktivnost i spavanje.

Zanimljiv je i još jedan aspekt zaraze, a to je tzv. virusno opterećenje. Kako je pojasnila infektologinja dr. Monica Gandhi, riječ je o količini virusa koju osoba ima u svojem tijelu. Neke studije su pokazale da je, što je osoba s Covidom-19 bolesnija, to je i veće virusno opterećenje.

“Ako unesete manje virusne doze, tada je velika vjerojatnost da ćete proizvesti niže virusno opterećenje i imati asimptomatsku infekciju, odnosno manje ćete biti bolesni“, pojasnila je dr. Gandhi.

I tu dolazimo do važnosti – maski.

Maske i imunološki odgovor

Kao primjer je navela nekoliko američkih pogona za preradu hrane ili pak kruzer iz Argentine u kojima je od početka uvedeno pravilo nošenja maski – tamo je stopa asimptomatskih infekcija bila čak iznad 80 posto dok se inače kreće oko 40 posto. Zaključak je da maska smanjuje dozu unošenja virusa filtriranjem čestica.

Međutim, tu je još jedan važan aspekt doziranja virusa. Ako je doza dovoljno mala, možda neće uzrokovati bolest, ali svejedno može generirati imunološki odgovor, sličan cjepivu. Dr. Gandhi i njezin suradnik dr. George Rutherford s odjela za epidemiologiju na UCSF-u, napisali su članak u New England Journal of Medicine u rujnu iznoseći argument da će osoba koja nosi masku ako je izložena Covidu-19, dobiti manju dozu virusa nego što bi inače dobila i tako ne samo spriječiti bolest već pokrenuti imunološki sustav u svom tijelu.

U svom su članku Gandhi i Rutherford izveli usporedbu s ospicama prije pronalaska cjepiva. Tada su ljudi bili namjerno izloženi malim količinama virusa ospica kako bi dobili imunitet.

“Dat ćemo im malo virusa, a oni će se malo razboljeti i tada će razviti imunološki odgovor – i to je u potpunosti uspjelo”, rekla je dr. Gandhi.

To bi također moglo objasniti zašto neki ljudi nikad ne razviju simptome Covid-19, ali i dalje imaju antitijela na virus. Ali za te će dokaze ipak trebati provesti više istraživanja.

Budući da ljudi ne mogu kontrolirati hoće li dobiti koronavirus, a kamo li kolika će to biti doza, Gandhi je ponovila ono što većina svih stručnjaka govori da bismo trebali raditi kako bismo bili što sigurniji: održavati fizičku distancu, birati vanjske prostore umjesto zatvorenih, održavati higijenu ruku i – nositi maske.
M.D. / foto Pixabay