Broj novih slučajeva zaraze COVID-om doslovno galopirajuće raste iz dana u dan. Bolnički COVID odjeli ubrzan se popunjavaju tako da je primjerice splitski KBC već sada popunio preko 80 posto kapaciteta, a tako je u većini bolnica u Hrvatskoj. Imamo jednu prilično tešku situaciju i treba razmišljati o olakšavanju pritiska na bolnički sustav kao i na obrazovni sustav, s obzirom na velik broj djece koja obolijevaju, poručila je gostujući u Studiju 4 HTV-a Sanja Kurečić Filipović, HZJZ.
– Brojevi su visoki, kao što znamo bilježimo nagli skok u broju oboljelih, preko 40% prošlog tjedna u odnosu na tjedan prije, rastu brojevi hospitalizacija, imamo značajan broj umrlih, pune se bolnički kapaciteti, imamo apele iz Udruge bolničkih liječnika. Imamo pritisak i na epidemiološku službu, teško je pravovremeno obraditi sve one novooboljele koji se svakodnevno javljaju, uzeti anamnezu i obraditi kontakte. Ponekad nam tu manjka i suradnja ljudi koji su zamoreni cijelom pričom, sami odlučuju koga će prijaviti kao kontakte ili neće prijaviti, poručila je gostujući u Studiju 4 Sanja Kurečić Filipović, HZJZ.
Kaže kako još nema današnje podatke o novooboljelima.
– Ponedjeljkom uvijek imamo niže brojeve i ja vjerujem da će i danas biti u skladu s onim što se i prije ponedjeljkom dešavalo, a to su manji brojevi, rekla je Kurečić Filipović.
“Nužno ubrzati cijepljenje”
Poručila je da ljude treba pozivati na cijepljenje.
– Moramo ubrzati cijepljenje prvom dozom, ali isto tako i tzv. booster dozom jer smo svjedoci slabljenja imuniteta. Mi za sada još uvijek imamo velik udio necijepljenih među hospitaliziranima, ali znamo da se i cijepljeni mogu razbolijevati. Delta soj koji je zarazniji također doprinosi tome, odmah kod cijepljenja s dvije doze pridonosi tome, tako da ubrzavanje cijepljenja trećom dozom epidemiološki gledamo je najjače oružje koje možemo imati u ovom trenutku, poručila je apeliravši na ljude da se i dalje pridržavaju i svih ostalih epidemioloških mjera.
Kaže da bi možda trebalo povećati i razinu testiranja te suradnju s epidemiolozima.
– To su tri prave epidemiološke mjere. Ostale mjere ovise i o drugim faktorima i te odluke donosi Nacionalni stožer, istaknula je Kurečić Filipović.
Poručila je kako Hrvatska ima dovoljno cjepiva za sve one koji se žele cijepiti prvom, drugom ili trećom dozom cjepiva.
– Mi smo većinu naših građana cijepili s mRNA cjepivima, prvenstveno Pfizerom. Cjepiva ima dovoljno da u kratkom razdoblju, ako građani napokon prihvate cjepiva i konačno shvate koliko je to bitno, se odazovu na cijepljenje, rekla je.
Preporučila je građanima da je bitno doći na testiranje što prije ako posumnjaju da imaju Covid-19.
– Međutim ako i ne dođu odmah na testiranje, potrebno je odmah se izolirati. Kada je razina cirkuliranja virusa ovako visoka ne treba sam donositi zaključke da je u pitanju neka druga viroza a ne Covid, nego je potrebno odmah se izolirati i obavijestiti sve kontakte. Kada se testirate onda se ustvari nastavlja ta izolacija, objasnila je.
Komentirala je i preopterećenost bolničkog sustava.
– Naravno da to za jedan zdravstveni sustav nije dobro, međutim pandemije odnose smjerove zdravstveni skrbi u tom smjeru. Naravno da to nije dobro i zbog toga moramo poječati ove cijepne obuhvate i surađivati s epidemiolozima i zdravstvenom strukom i razmišljati i o eventualnom pooštravanju epidemioloških mjere, naglasila je Kurečić Filipović.
Cijepljenje djece
Na pitanje voditelja je li potrebno razmišljati o masovnijem cijepljenju djece starije od 12 godina odgovorila je potvrdno.
– Mi smo ustvari, čim je odobreno cjepivo za djecu u dobi od 12 do 15 godina, preporučili cijepljenje prvenstveno djece za koje mislimo da će cjepivo imati najznačajnije efekte, a to su djeca s kroničkim bolestima. Međutim, kasnije smo skupljajući dodatna znanja i podatke, ustvari proširili tu preporuku i na one koji nemaju kronične bolesti ali se nalaze u okolnostima koje ih izlažu povećanom riziku. No, definitivno sve analize koristi i rizika cijepljenja govore da se svako dijete bez obzira ima li ili nema kronične bolesti može cijepiti, poručila je.
Kaže kako epidemiolozi ne vole davati prognoze o tome kada će završiti vrhunac pojedinog vala epidemije jer ne znaju kako će se kretati krivulje.
– Ja se bojim da će te brojke još neko vrijeme biti visoke, istaknula je.
Covid i gripa
Objasnila je razliku između simptoma tzv. obične gripa i Covida-19.
– Dužina bolesti je različita, kod Covid-19 to duže traje. Što se simptoma tiče tu je problem jer su simptomi vrlo slični – visoka temperatura, kašalj, poteškoće kod disanja, kratak dah, kod djece vrlo često gastro intestinalni simptomi. Komplikacije česte, kod gripe češće bakterijske infekcije, a kod Covid-19 ugrušci krvi. Testiranje je jedini pravi alat da se razluči o čemu se radi, poručila je.
Još je jednom ponovila prednosti cijepljenja.
– Cijepljena osoba ima 8 do 10 puta manju šansu da se zarazi, 20 puta manju šansu da će završiti u bolnici, korist se još više povećava ako imati kronične bolesti ili ste stariji, kaže Kurečić Filipović za HRT.
MD/ foto HRT
