Kako se ljudi inače ponašaju u epidemijama, što izaziva paniku, kako je izbjeći, koliko je važno povjerenje u institucije, dio je tema o kojima je s predstojnicom Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr.sc. Anitom Lauri Korajlijom porazgovarao novinar Indexa.
– Reakcija je donekle očekivana, prisutna je i u drugim državama i situacijama kad nastane strah i panika, i predstavlja samo još jedan način širenja panike. Čak i ako neki ljudi nisu skloni anksioznosti i strahu, kad dođu u dućan u kojem su police poluprazne, pitaju se znaju li drugi nešto što ja ne znam, počinju sumnjati u sebe i može se dogoditi da i oni pokleknu i obave kupnju koju nisu planirali”, odgovara ova psihologinja, koja je u razgovoru za Index dodala da je „naš zdravstveni sustav spreman odgovoriti na taj izazov, ali trenutno je, uz borbu protiv potencijalne epidemije, važno pažnju usmjeriti na tzv. infodemiju”.
– Trenutno smo bombardirani ogromnom količinom informacija – netočne informacije i teorije zavjere šire se brže od virusa, ponavljaju se preko društvenih mreža i medija i postaju ozbiljna prijetnja tjelesnom, ali i mentalnom zdravlju pojedinaca.Mi, nažalost, u Hrvatskoj loše stojimo po tom pitanju i u tom je smislu ova situacija još složenija. U ovoj situaciji je važna suradnja službi i medija, koordinirano izvještavanje, pravovremeno izvještavanje, ne skrivanje ili umanjivanje informacija. Hoće li građani poslušati savjete službi, teško je reći. Neki sigurno neće, to je uvijek tako. Ovo je prilika da službe pokažu da su tu za građane i da rade sve u njihovom najboljem interesu – kazala je Anita Lauri Korajlija.
U razgovoru ističe da su u naprednim državama itekako svjesni da je dio ljudi jako uznemiren stanjem poput ovog u kojem se upravo nalazimo, te da vani djeluju centri za krizna stanja koji imaju uključene i stručnjake za mentalno zdravlje. -Važno je da se situacija umiruje točnim i provjerenim informacijama, a ne senzacionalističkim vijestima i naslovima. Ponavljanje da nema razloga za paniku, bez nuđenja objašnjenja zašto ga nema, nije dovoljno. Daju se informacije s jedne strane da se radi o ne tako opasnom virusu, čak manje opasnom od gripe, uz istovremeno objavljivanje protokola ponašanja, pojačavanje provjera i mjera opreza, otkazivanja događanja, zatvaranje odjela i tvrtki. To nije umirivanje panike. Ako je COVID-19 bezazleniji od gripe, zašto ne paničarimo već dva mjeseca oko gripe koja je u punom jeku? Jako je važno da se uvede sustavno i pravovremeno izvještavanje s točnim informacijama, realnim procjenama, izvještava o realnim opasnostima i brigama, statistikama i sl.”
-Važno je međutim da u ovoj situaciji razumijemo da ne reagiramo svi jednako, da je dio ljudi zaista preplavljen brigom i da je važno pomoći im i umiriti ih, a ne im se ismijavati i proglašavati ih ludima”, naglašava Lauri Korajlija koja će dodati da će jedno od ponašanja koje će se pojačati idučih dana zasigurno biti i praćenje medija.
-Mediji trebaju preuzeti odgovornost za vijesti i način izvještavanja… Pozivajte se na službene izvore, na provjerene informacije, jer glasine i lažne vijesti samo pojačavaju zabrinutost i paniku. Ovo nije vrijeme za senzacionalizam i nadam se da glavni i odgovorni u medijima to razumiju”, kazala je predstojnica Katedre za zdravstvenu psihologiju na FFZG-u u razgovoru za Index.
M.D./ ilustracija Pixabay
Cjelovit tekst možete pročitati OVDJE.
