Kako javljaju slovenski mediji, znanstvenici Slovenskog društva za morske sisavce Morigenos u srijedu su barem četiri sata pratili i snimali dva grbava kita u moru između Pirana i Debelog rtiča – prenosi Morski.

Oglas

Praćenje nije bilo jednostavno, jer su kitovi ostajali pod morem deset minuta i, naravno, za to su vrijeme plivali na veće udaljenosti, nekoliko puta mijenjajući smjer. Kažu da je ovo prvi put da su dva grbava kita viđena u slovenskim vodama. Biolog Lovrenc Lipej iz Morske biološke stanice Piran također je potvrdio da u literaturi nije zabolježeno viđenje dva kita zajedno u Sloveniji.

Također su nagađali jesu li to isti kitovi koji su ljeti već bili primijećeni između dalmatinskih otoka. Lovrenc Lipej tvrdio je da se to ne može sa sigurnošću tvrditi ili da je barem jednako vjerojatno da se radi o sasvim drugom kitu. Osnivač i istraživač Morigenosa Tilen Genov dodao je da su obojica prilično dobro snimljeni i s čamca i iz drona te da su stupili u kontakt s drugim istraživačima morskih sisavaca duž Jadrana kako bi utvrdili jesu li leđne peraje i drugi dijelovi tijela dva kita već identificirani negdje drugdje.

– Zračne fotografije omogućit će utvrđivanje njihovog fizičkog stanja – rekao je Genov koji nije mogao potvrditi jesu li kitovi u srodstvu (ženka i mladunče).

– To je velik kit, dug oko 15 metara (recimo, za tri duljine našeg čamca), i teško je reći koliko su teški, možda 30 tona. To su izuzetno brzi plivači koji u jednom danu mogu preplivati stotinu kilometara. Stoga ne bi bilo čudno da su danas ovdje, ali sutra bi mogli biti u Puli, odnosno na sasvim drugom kraju poluotoka Istre – priča Genov.

Grbavi kit (Balaenoptera physalus) druga je najveća životinja na svijetu i jedina trajno prisutna vrsta kita u Sredozemlju. Na sjevernom Jadranu se uočava u prosjeku svakih nekoliko godina.

Najpoznatiji grbavi kit uočen je pred Piranom krajem 2002. U ožujku 2003. godine uginuo je, a more ga je odnijelo nedaleko od Fornača ispred Pirana. Kasnije je privremeno potopljen usred Piranskog zaljeva, a njegove kosti sada su izložene u Prirodoslovnom muzeju u Ljubljani (zovu ga Leonora).

Grbavi kit trenutno je identificiran kao ranjiva vrsta i na crvenom je popisu, ali u tijeku je ponovna procjena ugroženosti svih vrsta sisavaca u Sredozemlju. Procjena još nije dovršena, ali s obzirom na obilje ove vrste (procjenjuje se da ima 2.500 grbavih kitova), čini se da će mediteranska populacija biti identificirana kao ugrožena, kaže Tilen Genov. Kitovi su najugroženiji od sudara brodova velikih brzina, podvodne buke, kemijskog onečišćenja, plastike i mikroplastike – piše Morski.
M.D. / foto Moriengos/Facebook