Ni pet godina od najave izrade Pravilnika o uređenju stare gradske jezgre nemamo dokument kojim bi se propisala urbana oprema, a kamoli da se krenulo u primjenu pravilnika koja bi trebala ići u etapama, iako se prije godinu do godinu i pol dana zapravo stiglo nadomak cilju. Gdje je zapelo, odnosno zašto je ovaj problem već dulje stavljen ad acta, zanimalo je vijećnicu Jagodu Martić na aktualnom satu sjednice Gradskog vijeća.

Dogradonačelnik Dražen Nemčić odgovorio je da je zapelo na pregovorima s Konzervatorskim odjelom u Splitu. – Oni sukladno svojoj struci i viđenju definiraju kako bi stara gradska jezgra trebala izgledati, a tiče se prvenstveno urbane opreme, dakle reklama, klima, izgleda štekata itd. Jedan dio ljudi koji su uključeni i ja smatramo da bi to ipak trebalo biti malo životnije. U pandemijskoj godini donositi pravilnike u kojima su naši sugrađani pogođeni određenim ograničenjima što se tiče rada, a posebno ugostitelji, nije pametno. Pravilnik će njima donijeti financijske gubitke jer će morati ulagati određene sredstva kako bi se prilagodili, objasnio je Nemčić.

Kaže kako to mora biti dobar dokument, te da će pregovori s konzervatorima i dalje biti teški jer oni, prema njegovim riječima, drže svoju stranu. – Moramo u konačnici dobiti pravilnik koji će biti životniji od toga, no s druge strane da bude prilagođen 21.stoljeću u kojem živimo, kazao je Nemčić.

Oglas

Budući nas je zanimalo koje su to propozicije konzervatora koje koče napredak pravilnika, upit smo poslali i na adresu Konzervatorskog odjela u Splitu odnosno resornog ministarstva. Doznali smo da ih sam Grad nije kontaktirao vezano za pravilnik.- Pravilnik donosi Grad, a tijekom izrade surađuje s nadležnim Konzervatorskim odjelom. Mi nismo obavješteni u kojoj je fazi izrada pravilnika, odgovoreno nam je, pa smo se, zbunjeni odgovorom, opet obratili Gradu.

Evo  i pojašnjenja….

Prema riječima Nemčića, konzervatore Grad direktno niti ne kontaktira jer se s njima konzultira firma koja je angažirana na izradi dokumenta, pa je utoliko došlo do nesporazuma. Riječ je, naime, o firmi koja je dizajnirala urbanu opremu u Splitu i koju je angažirao Grad Makarska oko izrade.

–  Dokument koji je ova firma napravila u dogovoru sa strukom je prestrog, pa se tako primjerice zabranjuje oglašavanje na zidovima te se dozvoljava postavljanje reklame samo unutar prozora. No oni su u Splitu veliki, pa je tamo to i moguće izvesti. U Makarskoj to međutim nije provedivo jer znamo kakav je odnos otvora i pročelja. Također, propisano uklanjanje reklama s primjerice hotela Biokovo ili Osejava bilo bi vrlo zahtjevno i nismo pobornici takvog pristupa. Bez reklama se ne može u današnje doba, kaže Nemčić koji drži da bi se više trebale uvažiti specifičnosti potreba vremena u kojem živimo, ali i same sredine.

U toj posljednjoj verziji pravilnika čak se, kako kaže dogradonačelnik, treba, primjerice, ukloniti zidić između hotela Biokovo i agencije Marivatours na koji smo se svi navikli, a plastenici obavezno idu s rive. Točnije, barem po toj verziji koja će svoje konačno, prilagođeno lice dobiti tko zna kad.

Činjenica jest da pandemijska godina nije vrijeme kad se ovakve stvari lome preko koljena, pa čak niti ne započinju, a k tome je jasno da u predzbornoj godini pogotovo nije mudro  raditi ovakve dramatične “makeovere”, posebice kad se zna da se priča vuče već šest godina i seže u mandat Tonćija Bilića.

Osim toga, Grad je trenutno aktivan na dosta projekata kroz koje surađuje s konzervatorima te im nikako ne bi išlo u prilog donijeti na svoju ruku taj tzv.životni pravilnik. Životni pravilnik mogao bi se naime donijeti samo kada bi se na neke propozicije konzervatora odmahnulo rukom.

A s druge strane, uvažiti sve te uvjete značilo bi čitav niz iscrpnih bitki s obrtnicima, trgovcima, ugostiteljima i naposljetku stanarima stare gradske jezgre koja je već, kako su javno istaknuli i povjesničari umjetnosti u više navrata, srasla s kaosom glede vizualnog identiteta.

– S obzirom na to da je Makarska primarno turistički grad, uređenje gradske jezgre i pravilnik koji bi definirao i regulirao takvo što, trebao bi biti prioritet. Još 2016. održana je javna tribina ”Revitalizacija stare jezgre u funkciji razvoja kulturnog turizma”, koja je trebala biti polazišna točka za kreiranje prvog pravilnika o uređenju stare gradske jezgre. Dakle, Grad je posljednje četiri godine imao priliku donijeti pravilnik. Očito ni prije to nije bio prioritet – rekla je za Slobodnu Dalmaciju, nakon bespravnog postavljanja rukohvata u Prvosvibanjskoj ulici Antonia Vodanović, povjesničarka umjetnosti i predsjednica Udruge “Kačić”. Bespravnim su rukohvat tada nazvali konzervatori naglasivši kako ih nitko nije tražio suglasnost.

Da ova priča već jedno dulje vrijeme nije prioritet, potvrđuje i izjava Gorana Juričića, člana Odbora za uređenje stare gradske jezgre.

– Ja sam svojedobno samo dobio rješenje da sam član, no nikad, ni na jednu jedinu sjednicu nisam bio pozvan. Inicijalni je sastanak bio još u vrijeme dok je SDP bio na vlasti te je to ujedno i jedini održani sastanak. Kada je došla nova vlast, neki su se članovi izmijenili, ja sam ponovno imenovan, no ponavljam, nikad nije sazvan nijedan sastanak, kazao nam je Juričić.

Ivona Ćirak /foto M.D.