Pandemija COVID-a ne posustaje, inflacija i poskupljenje energenata posebno naftnih derivata i benzina lete u nebo, a najnovija vijest odnosi se na mogući početak ruske invazije na Ukrajinu.
Nakon ovih vijesti postavlja se logično i zdravorazumsko pitanje kakav nas turizam ove godine čeka i ima li smisla uopće putovati kao turist.
– Treba putovati, prije godinu dana su nas zatvorili u kuće, kada smo trebali dobiti nužno važan D vitamin. Ljudi su se počeli bojati izlaziti van, a onda su počeli kupovati D vitamine. Putovanja djeluju jako dobro na opuštanje, na naš um, razum… Nećete na putovanju stalno pričati o COVID-u. Unazad šest mjeseci sam bio u Kolumbiji, Peruu, Panami, Francuskoj, Nizozemskoj, kaže za HRT stručnjak za domaća i inozemna turistička tržišta Željko Marušić.
Da bi se putovalo, ne mora se putovati daleko.
– Volja je na prvom mjestu, a tu su i niskotarifni avio-prijevoznici, to ne mora biti negdje daleko, ima puno toga za vidjeti.
Marušić kaže da bi danas ljudi skakutali po granama da nisu znatiželjni i društvena bića.
– Vi ćete se družiti, možda ćete upoznati nekoga, nisu ljudi tako zatvoreni kao ponegdje kod nas. Kod nas, ako dođete sami, ostat ćete sami, ljudi će se ako se okrenete prema nekome pomisliti “što on želi od mene”.
Što se tiče Hrvatske i toga jesu li određeni dijelovi zemlje turistički zapostavljeni, u odnosu na primjerice obalu, Marušić kaže da je to upravo tako i da su svi pomalo za to krivi.
– Negdje 50% Zagrepčana nije vjerojatno otišlo dalje istočno od Ivanić-grada. Mnogi imaju vikendice i onda se fokusiraju na boravak u svojim vikendicama, ne putuju drugdje. Primjerice Jadranovo. Odete iz Zagreba tamo, opet ste među Zagrepčanima. Možda to je lijepo, ali niste izašli iz jedne kolotečine, ističe.
Kontinentalna turističa ponuda, čini se, nije objedinjena.
– Velika je mana što turizam općenito ovisi o političarima. Imate ili siromašna mjesta koja bi nešto htjela učiniti pa sve određuje neki lokalni političar. Imate krasnu direktoricu Turističke zajednice Petrinje koja se rukama i nogama bori, kada će ona prvi puta osjetiti da može dočekati turiste. Vrtače treba ostaviti kao turističku atrakciju, barem dio njih, ne treba ih zatrpati. Naprimjer, dodaje Marušić.
Podupire sve oko razvoja kontinentalnog turizma, ali tu je sada cijeli niz turističkih zajednica od lokalne razine prema gore.
– Pitanje je kako spojiti pet različitih načina razmišljanja, ističe.
Dodaje da bi trebalo napraviti agresivni nastup promocije kontinentalnog turizma, također, sve bi trebalo objediniti.
– Usprkos društvenim mrežama i novim vremenima, postoje milijarde stranice. Sve države svijeta polažu najviše na domaći turizam.
Problem turističke ponude grada Zagreba se temelji na nekoliko manifestacija, a zaboravlja se primjerice Trg Franje Tuđmana, velik prostor koji prazan, tamo bi trebalo napraviti velike podzemne garaže te veliki lunapark. Ilica nam je danas prazna. Imate i Muzej prekinutih veza koji je svjetski poznat.
Budućnost hrvatskog turizma?
– Realno se ne trebamo bojati konkurencije, mi smo isto turisti. Imamo i turiste iz bivše Jugoslavije. No, moramo ulagati u neke stvari koje mi nemamo, od primjerice zabavnih parkova. Jedina mana hrvatskog turizma jest da naši turistički djelatnici jako malo putuju – kazao je Marušić za HRT.
MD/foto
