Podzemlje Zagrebačke gore, čiji je istočni dio u nedjelju ujutro bio sjedište razornog potresa i ranije je više puta bio pogođen jakim potresima.

Potres VIII. stupnja MCS ljestvice s epicentrom u Medvednici 17. prosinca 1905. godine prouzročio je mnogo štete u Zagrebu, ali nije nanio ljudske žrtve.

Medvednica je bila epicentar još jednom potresu jačine VIII. stupnja MCS ljestvice drugog dana 1906. godine. I on je izazvao štetu, bez ljudskih žrtava.

Posljednji razorni potres 1909.

Posljednji razorni potres pogodio je Zagreb 8. listopada 1909. godine. Bio je jačine VIII – IX stupnjeva MCS ljestvice s epicentrom u dolini rijeke Kupe. U Zagrebu je rušio dimnjake i oštetio zgrade.

Među jače potrese koji su zahvatili Zagreb ubraja se onaj od 16. rujna 1590. godine. Njegov epicentar bio daleko u podnožju Alpi, a od njega je stradao Medvedgrad, zbog čega je vlasnik toga grada morao preseliti u Šestine, kažu kronike.

Medvedgrad je opet stradao 11. veljače 1699. godine, u potresu čiji je epicentar bio u Sloveniji. Stradali su također Veliki Kalnik i Pavlinski samostan s crkvom u Sveticama.

Najjači zagrebački potres 1880.

Godine 1894., 14. travnja, razoran potres od VIII – IX  stupnjeva MCS ljestvice oštetio je zagrebačku stolnu crkvu i više kuća, ali je od njega znatno više stradala Ljubljana.

Najjači zagrebački potres dogodio se 9. studenoga 1880. godine, također na Medvednici s epicentrom dubine oko 10 km, kao i onaj najnoviji u nedjelju. Dvoje ljudi je u njemu smrtno stradalo, uništene su brojne zgrade, a veliki broj građana napustio je Zagreb.

Taj je potres potakao sustavni razvoj seizmologije u Hrvatskoj, u čemu su presudnu ulogu imale JAZU i Meteorološki opservatorij Kraljevske velike realke u Zagrebu, odakle se, kako pišu kroničari, zaslugom Andrije Mohorovičića razvila u svijetu priznata “zagrebačka seizmološka škola”.

Hina / foto pixabay