Četvrtak, 28 ožujka, 2024
NaslovnicaVIJESTIHrvatskaSTRUČNI RAD: Utjecaj koronavirusa na hrvatski turizam

STRUČNI RAD: Utjecaj koronavirusa na hrvatski turizam

Novi stručni rad o širenju koronavirusa u svijetu i utjecaju na hrvatski turizam napisao je prof.dr.sc. Zoran Klarić s Instituta za turizam – donosi portal HR Turizam. Imajući u vidu da je mobilnost stanovništva u kojem osobitu ulogu imaju turistička kretanja glavni uzročnik brzog širenja koronavirusa u svijetu i pogotovo Europi, postavlja se pitanje što će biti s hrvatskim turizmom u bliskoj budućnosti, navodi Klarić u uvodu u stručni rad. Iako su preciznije prognoze vrlo nezahvalne s obzirom na brojne nepoznanice vezane uz širenje koronavirusa, sasvim je sigurno da će čak i pod preduvjetom posustajanja zaraze u idućim mjesecima broj turista u Hrvatskoj biti drastično manji nego 2019. godine i niza godina prije. Dok se ne pronađe učinkovito cjepivo, za što će po aktualnim procjenama trebati najmanje pola godine, ili virus potpuno nestane, što po sadašnjim saznanjima nije izgledno, značajniji rast turizma ne može se očekivati, naglašava Klarić.

Valja imati u vidu i da je pandemija koronavirusa uslijed velikog broja umrlih u mnogim zemljama izazvala velike šokove, krizu zdravstvenih sustava i zaustavljanje gospodarskih aktivnosti. To znači da ukoliko i dođe do skore obnove kretanja mnogi ljudi neće biti u mogućnosti poduzimati turistička putovanja, a oni koji budu će iz straha zbog mogućeg ponovnog širenja virusa i pogoršanja svog imovinskog stanja biti primarno orijentirani na putovanje po vlastitoj državi ili eventualno najbližem susjedstvu.

U tom kontekstu Hrvatska je s jedne strane u nepovoljnoj situaciji zbog male domaće potražnje, ali je s druge strane u prednosti zbog lokacije blizu glavnih europskih tržišta, lako dostupnih osobnim automobilskim prijevozom

Iako je zbog previše nepoznanica nezahvalno davati točnije prognoze, mogu se izdvojiti tri skupine zemalja s obzirom na moguću obnovu turističkih kretanja:

Prvo su države koje su najviše pogođene koronavirusom, što se u prvom redu odnosi na Italiju kao jedno od naših važnijih tržišta, te na Francusku, Španjolsku, Ujedinjenu Kraljevinu, Švicarsku i zemlje Beneluksa. Ova su tržišta za hrvatski turizam u 2020. godini skoro sigurno izgubljena, jer su posljedice koronavirusa u ovim zemljama zbog velikog broja umrlih i prenaprezanja zdravstvenih sustava bile devastirajuće ne samo s gospodarskog, nego i s psihološkog pogleda.

Druga skupina su države umjereno pogođene koronavirusom, u kojima zdravstveni sustav razmjerno dobro funkcionira i u kojima je postotak umrlih u odnosu na broj zaraženih razmjerno povoljan. To se primarno odnosi na naša glavna tržišta Njemačku, Austriju i Sloveniju te države ‘Višegradske skupine’ Poljsku, Češku, Mađarsku i Slovačku.

Da bi se ova tržišta makar i u posebnim epidemiološkim uvjetima mogla otvoriti za hrvatski turizam potvrđuju iskazivanja interesa za dolaske u Hrvatsku iz Češke, Austrije i Slovenije. No, i tu je nužan oprez s obzirom na najave nekih zemalja za dugotrajnijim zatvaranjem granica i mogućeg pogoršavanja epidemiološke situacije. Ipak, s obzirom da se radi o državama kojima je je naše more najbliže i najdostupnije, tu su i šanse za obnovom turističkih kretanja najrealnije.

U treću skupinu ubrajaju se države koje su najmanje pogođene koronavirusom i u kojima je zaraza uglavnom obuzdana pa sevećina zaštitnih mjera počela ukidati. To se najvećim dijelom odnosi na Kinu, a u manjoj mjeri i na Južnu Koreju i Japan. Iako bi se ova tržišta s obzirom na epidemiološku situaciju mogla brže oporaviti, radi se o udaljenim zrakoplovnim destinacijama koje čine tek oko 2% hrvatske inozemne potražnje. Realno je i da bi na snazi mogle ostati restrikcije u dolasku turista iz tih država u Europsku uniju ili pojedine europske zemlje.

Budući da domaći turisti ostvaruju manje od 8 posto ukupnih noćenja, snažnija orijentacija na potražnju unutar Hrvatske može tek malim dijelom pomoći oporavku našeg turizma, navodi Klarić te dodaje kako se stoga pod preduvjetom prestanka zaraze ili barem značajnijeg ublažavanja restrikcija vezanih uz kretanje preko državnih granica treba ponajprije usmjeriti na naša tradicionalna tržišta u najbližem okruženju.

Osobito važnu ulogu pri tom imaju gosti koji višekratno dolaze na odmor u Hrvatsku, nautičari i vlasnici smještajnih objekata u Hrvatskoj, koji bi se s obzirom na razmjerno malu izloženost epidemiološkim ugrozama mogli najprije odlučiti na ponovni dolazak u našu zemlju. Ukoliko bi njihov dolazak na odmor u našu zemlju prošao bez obnove zaraze, on bi mogao imati veliki učinak na povratak Hrvatske i njenog turizma na svjetsku turističku scenu, zaključuje Klarić.

Cijeli stručni rad pročitajte OVDJE.

M.D. / foto  D.Antonini

 

- Oglas -