Pandemijska kriza, koja je započela 2020. godine u samo je mjesec dana u fokus stručnih i javnih rasprava gurnulo temu klimatskih promjena i našeg odgovora na njiih, a posljedično i uloge našeg djelovanja na naše uže, ali i šire okruženje. Na društvenim mrežama i u medijima svjedočili smo satelitskim snimkama koje su nam pokazivale da je pandemijska kriza, uzrokujući smanjenu gospodarsku aktivnost, u pojedinim dijelovima svijeta uzrokovala „pročišćivanje“ i znatno manju opterećenost zraka zagađenjem. Snimke ribica u začuđujuće bistrim Venecijanskim kanalima širile su se medijima, a i tuna se u većem broju vratila u Jadran.

Izvodili su se zaključci da je „priroda sama našla put prema oporavku“, da je ovo „kazna odozgor“ (ili „odozdo“, op.a.) i da će se sve riješiti na način koji će odrediti ili koji je već odredila – priroda. Ali ubrzo je razvoj situacije pokazao da je, ipak, najvažnije kako će se ljudi postaviti prema trošenju resursa, promjeni prirode i njenih tokova, opterećenja našeg okoliša zagađenjima i hoćemo li pokušati promijeniti svoje navike i uobičajene (ne nužno i „normalne“) obrasce ponašanja.

Mogli bismo reći da smo se vrlo brzo, nakon bar djelomičnog „oslobođenja od neslobodnog načna života“ (čitaj: izlaska iz lock-downa) u značajnoj mjeri vratili svojim starim navikama. Djelomični oporavak turističkih tokova u nekim dijelovima Europe, poput Hrvatske, došao je brže od očekivanog. Zračni promet pokazuje znakove oporavka, iako se gubici planiraju još naredne dvije do tri godine. No, neporecivo je da je pandemija ostavila traga na ponašanju većeg broja turista. Oprezniji su, žele izbjegavati gužve, mijenjaju navike i žele ipak nešto drugačije nego prije pandemije.

Oglas

Turizam se mijenja prema zelenom i odgovornom

To pokazuju sva istraživanja Europske komisije o kojima se redovito razgovara i na forumima i konferencijama poput nedavne „Preusmjeravanje turizma prema održivoj zelenoj makroregiji“, održana u organizaciji Ministarstva turizma i sporta u sklopu EUSAIR Facility Point projekta i tematskog stupa Održivi turizam Jadransko-jonske strategije. Koliko su turizam i ovisnost o njemu važni za regiju u kojoj je i Hrvatska, govore podaci o visokom udjelu turizma u BDP-u i boljim ukupnim rezultatima koje imamo prilike vidjeti već nakon ovogodišnje sezone. Time su i izazovi oko zauzimanja post-pandemijskog smjera razvoja veći, jer teže se odreći određenog načina ponašanja koja nam donose tako željene prihode.

Stručnjaci upozoravaju da je osvještavanje problema klimatskih promjena jedan od ključnih zadataka i preduvjeta za uspješnu borbu protiv tih promjena. Jer Jadransko-jonska regija vrlo je izložena i ugrožena promjenama poput porasta razine mora koji bi u ogromne probleme mogao dovesti mnoge zajednice uz obale Jadranskog i Jonskog mora.

„Sektor turizma je mač s dvije oštrice. Vrlo je osjetljiv na klimatske promjene, ali u isto vrijeme i uvelike doprinosi emisijama stakleničkih plinova. Ne možemo zatvoriti oči pred ovim. Covid-19 je možda usporio letove i broj turističkih posjetitelja, ali nakon što se sektor bude u potpunosti mogao ponovno pokrenuti, turizam ne može nastaviti biti glavni doprinositelj emisijama CO2. Dugoročni oporavak turističkog ekosustava mora podržati borbu protiv klimatskih promjena“, upozorio je Sławomir Tokarski, direktor Uprave za europsku teritorijalnu suradnju, makroregije, Interreg i provedbu programa Europske komisije (DG Regio).

Kako dodatno potaknuti želju turista za „zelenijim otiskom“?

Pokazalo se, ističu stručnjaci, da se moramo odmaknuti od masovnosti i početi razvijati mikrodestinacije, koje će rasteretiti i preraspodijeliti ekološki pritisak koji gosti stvaraju svojim dolaskom u destinaciju. Primjeri dobre prakse iz devet zemalja Jadransko-jonske regije, predstavljeni na konferenciji pokazuju da kultura daje prepoznatljiv i poželjan profil destinacijama i pokreće ljude u nove prostore. Pričanje novih priča uklopljenih u širi prekogranični kontekst susjednih i bliskih kultura i uklapanje do sada turistički nepoznatih krajeva u turističku ponudu može osvježiti turističke proizvode ove regije. Time se postiže širenje broja zajednica i onih koji će imati koristi od turizma. Takav smjer ima i dobar ekološki utjecaj na postojeće zajednice koja su i turistička odredišta, koje su pod pritiskom prevelikog broja gostiju, a time i višestruko većeg zagađenja, korištenja resursa, zakrčenosti prometa i ostalih negativnih utjecaja.

„Kulturne rute predstavljaju moćan alat za stvaranje raznolikije ponude, za preusmjeravanje turističkih tokova, za prevladavanje sezonalnosti i za uvođenje novih turističkih interaktivnih i hibridnih proizvoda. One mogu kombinirati kreativni i gastronomski, biciklistički i foto turizam, spori i wellness turizam. Sve to ne može se postići bez uključivanja zajednica i malih lokalnih poduzeća koji su nužni dio procesa razvoja održivog turizma na kulturnim rutama“, jedan je od zaključaka konferencije.

„Aktivnosti Jadransko-jonske strategije odgovaraju potrebama suvremenih turista da ostave „zeleni otisak“ u destinacijama koje posjećuju, uz dodatno povezivanje s lokalnim zajednicama i kulturom regije“, kazala je ministrica turizma Nikolina Brnjac i dodala „kako je hrvatskom turizmu upravo za ulaganja u inovacije, korištenje obnovljivih izvora energije i učinkovitije korištenje digitalnih tehnologija, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, osiguran do sada najveći izravni paket potpora iz europskih fondova – 2,2 milijarde kuna.

Promjena vrijednosti naših posjetitelja, potreba za sigurnošću, zaštitom, za otvorenim autentičnim prostorima, očito traži i  novu odgovornost. Smjer nužnih promjena vodi ka zelenoj tranziciji, digitalizaciji, multimodalnosti, klimatskoj otpornosti, integriranom, odgovornom i pametnom upravljanju prostorima i destinacijama. EUSAIR strategija podržava koncept održivog razvoja u kojem su usklađene potrebe današnjih i budućih naraštaja s procesima promjena, upotrebom resursa, smjerom investicija, tehnološkim razvojem i institucionalnim promjenama.

MD/foto: PR