Pogledaju li se brojke za prvih sedam i pol mjeseci 2022.godine, dakle za period od 1.siječnja do 15.srpnja, godina je u odnosu na 2019.,. barem do sada, bolja za 4,3 posto.
U obiteljskom smještaju, koji bilježi porast u odnosu na 2019. za 5 posto, ostvareno je 50 posto noćenja. Na hotele pak otpada 37 posto ostvarenih noćenja.
Najbrojniji su i dalje Poljaci čiji broj dolazaka i noćenja i dalje raste, pa je tako evidentiran porast od 12,3 posto u noćenjima. Nijemci su svakako znatno brojniji nego u predkorona godini i to za skmoro 36 posto. Radi se o velikim apsolutnim brojkama budući su Nijemci na visokom drugom mjestu u destinaciji. Gosti iz BiH su na trećem mjestu s blagim porastom od 2,4 posto, a domaće tržište brojnije je za 46 posto. Na petom su mjestu naši vjerni gosti Česi koji su ostvarili neznatno više noćenja nego u istom periodu 2019.godine.
Skupa je ostvareno do sada, zaključno s 15.srpnja, preko 577 tisuća noćenja, za oko 20 tisuća više nego u predpandemijskoj godini.
Sve u svemu, može se zaključiti da je privatni smještaj, logično, dominantan, no da su hoteli ove godine dosta dobro radili, premda će se konti zbrajati na kraju, barem što se dobiti tiče. Inflacija koja se odrazila na cijene hrane, te dramatično poskupljenje struje definitivno će daleko više oštetiti hotelski smještaj nego obiteljski.
Što se tiče tržišta, na prvi pogled se ne vidi neka veća promjena na “top 5 tržištima” jer Poljaci već godinama uvjerljivo vode. No kad se bolje pogleda, neka su tržišta sada ojačala, dok su druga pala niže na ljestvici.
Tako valja istaknuti da su njemačko i BiH tržište zamijenili mjesta. 2019.godine Nijemci su bili tek na trećem mjestu, a sad su na drugom. Nadalje, među prvih pet 2019.godine bila su i dva skandivanska tržišta, švedsko i norveško, koja su sada na 6. i 8. mjestu. Do oživljavanja ovih tržišta tek će trebati doći, iako su Šveđani u srpnju nadomak starih brojki.
Bilježi se i veliki rast noćenja s ukrajinskog tržišta, i to za skoro 90 posto.
Ivona Ćirak / foto MD
