U Hercegovini se priča o arheološkom otkriću nekoliko tisuća kamenih artefakata  neandertalskog pračovjeka, neandertalca, u Krućevićima u dolini Neretve.:
”Otkriće je uistinu golemih razmjera i važnosti ne samo za Hercegovinu i Brotnjo već za širi prostor izvan okvira Bosne i Hercegovine, a možda i s velikom implikacijom na globalnu tj. svjetsku znanost o jednim od najmisterioznijih bića iz prošlosti na planetu – naših izumrlih rođaka neandertalaca”, napisao je za portal Bljesak dr. sc. Goran Glamuzina, diplomirani inženjer geologije.

Piše kako je pronašao na tisuće kamenih artefakata od neandertalskog pračovjeka, neandertalca, u Kručevićima (Krućevići) općina Čitluk, u dolini Neretve.

O ovome je otkriću detaljno pisao na svome portalu posvećenom prezentaciji, promociji i zaštiti prirodne, geološke i arheološke baštine u Hercegovini. ”Hercegovina je bila dom neandertalaca, a brojne nikad istraživane pećine i pripećci uz Neretvu, te kvartarne diluvijalne terase, južno od Mostara kriju nalazišta neandertalske kulture, njihovih kamenih alatki, a vrlo vjerojatno i fosiliziranih lubanja neandertalskog pračovjeka”, piše Glamuzina.

Oglas

”Ta implikacija i tek naslućujući ogromni potencijal čitavog ovog prostora koji ide faktički odmah neposredno južnije od Mostara te dolinom Neretve do Metkovića i krajnjeg nizvodnog dijela toka, vidljiva je u postojanju ogromnog broja nikad istraživanih, niti opisivanih, čak niti registriranih, špiljskih formi upečatljivih špilja, potkapina, abrija i sličnih upadljivih speleoformi koje se nalaze uzduž okomitih vapnenačkih litica u kanjonu Neretve u zoni od Bune do Čapljine.

Foto: Goran Glamuzina

Ovo otkriće također pokazuje važnost tzv. slučajnih otkrića od ljudi koji ih prvi razotkriju, jer do ovog otkrića uopće se ne bi došlo da nije bilo prvotnog zamjećivanja i prepoznavanja neobičnosti kamenih formi od strane vrijednog Zdravka koji je prve kamene artefakte pronašao obrađujući svoju parcelu u Krućevićima (Kručevićima). Nakon toga, uslijedila je prava rapsodija pronalazaka na čitavom području sela Kručevići, gdje je unazad godinu i pol dana pronađeno, prikupljeno te snimljeno najmanje 2,5 tisuće kamenih artefakata i obrađenih komada stijena koji potječu izvorno iz šljunčanog sedimenta rijeke Neretve, te znatnim dijelom i od karbonatnih sedimenata s bočnih litica u Kručevićima.

Foto: Goran Glamuzina

A ono što je najzanimljivije i što se zaključno može reći jest to, da unatoč vrijednosti i značaju ovog otkrića kao i unatoč golemom broju pronađenih artefakata starih i preko 100 tisuća godina, ovo otkriće predstavlja tek malo zagrebavanje po površini u sklopu cjelokupnog paleontološko-paleoantropološkog te arheološkog bogatstva koje zasigurno kriju neke od brojnih upečatljivih i nikad istraženih speleo-formi u kanjonu Neretve južno od Mostara”, navodi za Bljesak dr. sc. Goran Glamuzina, diplomirani inženjer geologije.
MD / foto Goran Glamuzina