– Na međunarodnome znanstvenom skupu o pandemiji covida i suvremenim migracijama, održanom u petak u Splitu, raspravljalo se o tome kako se postaviti u doba pandemije i migracija.

Međunarodni skup “Probuditi kreativnost – izazovi učenja i poučavanja u kontekstu pandemije i migracija”, na kojemu sudjeluje 29 predavača iz šest zemalja, organizirali su Katolički bogoslovni fakultet (KBF) u Splitu, Katolički fakultet u Ljubljani i Katedra za religioznu pedagogiju i vjeronaučnu didaktiku Sveučilišta u Passau.

Veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu mons. Dražen Kutleša istaknuo je otvarajući skup kako živimo u zamršenom svijetu koji je ugrožen vlastitim sadašnjostima, a još više nerazboritim i nekreativnim čovjekovim djelovanjem.

Oglas

“Pred velikim opasnostima čovjek se osjeća slab i nemoćan, njegove životne snage slabe pred napadima straha i panike”, istaknuo je mons. Kutleša, koji je i nadbiskup koadjutor Splitsko-makarske nadbiskupije.

Po njegovim riječima, potrebno je probuditi ljudsku kreativnost kako bismo se oduprli strahu te se uhvatiti u koštac sa svim problemima. Takvi su skupovi, dodao je, važni jer nas podsjećaju na ljudsku kreativnost i odgovornost u svim životnim okolnostima, te da nas Bog nije zaboravio.

Pozdravivši nazočne, domaćin, dekan KBF-a u Splitu Mladen Parlov je istaknuo da je pandemija koronavirusa dovela u pitanje suvremeni način življenja te je istodobno u milijunima i milijardama ljudi izazvala nemir, nesigurnost i strah.

„No, s druge strane, za nas kršćane pandemija je, također, jedan od znakova vremena koje moramo znati iščitati te u njima prepoznati i poruku koju nam šalje Gospodin Bog”, poručio je Parlov.

Profesorica Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu Blaženka Valentina Mandarić je istaknula kako je pandemija covida negativno utjecala na školske obrazovne sustave u 196 zemalja svijeta, što se nikad prije u povijesti nije dogodilo.

“Covid je ostavio velike posljedice na mentalno zdravlje djece, ali potres u Zagrebu više je utjecao na djecu nego covid”, istaknula je, dodajući kako je u takvim okolnostima djeci pomagao vjeronauk i da se u razgovoru s djecom na vjeronauku od njih moglo čuti i pitanje: “Je li Bog jači od covida?”

Istaknula je kako postoje različite teorije o covidu, tako da o toj pandemiji različito misle roditelji, djeca, učitelji i liječnici.

“Vrlo je opasno davati konačne odgovore o covid pandemiji, nego je važno otvoreno se propitivati o njoj”, rekla je Blaženka Valentina Mandarić.

Profesor Katoličkog fakulteta u Ljubljani Janez Vodičar govorio je o komparativnoj teologiji kao jednim od mogućih izazova vjerskog odgoja u kontekstu globalnih migracija.

Istaknuo je da nas je pandemija zatvorila, a migracije nam otvaraju svijet te kako je potrebno imati razumijevanje za strano koje dolazi u naš svijet. “Radi se o stalnom procesu gostoljubivosti kako bi se prihvatila drugost i preispitivala vlastita uvjerenja”, rekao je Vodičar.

Hina / foto Silvana Burilović Crnov