Sandra Talaja Rusendić, nova tajnica u Udruženju obrtnika Makarske rivijere, kojemu je na čelu već dugi niz godina Stjepan Slišković, svojevrsno je osvježenje u udruženju koje je proteklog tjedna organiziralo radionicu na temu digitalnog marketinga. U ime udruženja Talaja Rusendić popričala je s nama o planovima za naredno razdoblje, dok se uprava osvrnula na probleme i teškoće s kojima se susreću obrtnici.

Uz standardne probleme koji nadilaze lokalnu problematiku, poput radne snage, osvrnuli su se na ulogu jedinica lokalne uprave, a neke od tema bile su i aktivnosti te atmosfera u udruženju.

Prošlotjedno predavanje na temu digitalnog marketinga naišlo je na jako dobre reakcije i u smislu odaziva i komentara na račun sadržaja i organizacije. Kako ste vi zadovoljni, osobito s obzirom na postojeća epidemiološka ograničenja?

Oglas

Jako smo zadovolji ukupnim odazivom i prijemom, pogotovo imajući u vidu epidemiološku situaciju i pravila, koja u organizaciji traže dobar dio energije. Ponajviše nas veseli pozitivna povratna informacija okupljene i zainteresirane publike, koja je potvrdila da želi raditi na unaprjeđenju svojih kompetencija i znanja kroz razne oblike edukacija. Možemo reći da nas puno dijeli mišljenje kako moramo „prekinuti zimsku hibernaciju“, raditi na sebi i svom profesionalnom razvoju.

Što je sljedeće u planu kad govorimo o informiranju i educiranju lokalnih obrtnika?

Sve relevantne informacije iz područja obrtništva i gospodarstva općenito, objavljujemo redovito na našoj Facebook stranici „Udruženje obrtnika Makarske rivijere“, pa bi bilo dobro da je obrtnici prate. Također, putem e-mail obavijesti, udruženje informira svoje članove o svim bitnim izmjenama zakona i pravilnika u njihovoj djelatnosti, mjerama pomoći Vlade RH, uvjetima kreditiranja, mjerama Stožera ali i brojnim tečajevima i edukacijama koje organizira Hrvatska obrtnička komora. Tu je i program pogodnosti za obrtnike „HOK obrtnik plus“, koji osigurava, transparentno navedene popuste koje obrtnici mogu ostvariti kod brojnih ponuditelja.

 

 

Stoga je vrlo važno, pa koristim priliku da naše obrtnike pozovem i na ovaj način: javite nam se i dostavite nam svoje kontakt podatke, kako bismo vam na vrijeme isporučili informacije koje su bitne za vas i vaše poslovanje.

Biste li nam naveli neke od planova za naredno razdoblje?

Kako smo već naveli, ustrajemo u namjeri poticanja edukacije članstva pa su u pripremi radi programi na nivou cehova, u kojima ćemo i dalje koristiti vlastite izvore znanja iz svoje velike i bogate obrtničke baze.

Radimo već na projektu edukacija u ugostiteljstvu i turizmu, te se prva takva, u kojoj ćemo učiti o nutricionizmu očekuje vrlo skoro, a potruditi ćemo se i oko organizacije kulinarske radionice.

Također, oko pripreme edukacija angažirao se i članstvom najbrojniji ceh frizera, kozmetičara i pedikera koji ima ambiciozne planove.

 

Koliko je na području Makarske rivijere obrtnika i koliko je udruženje obrtnika uopće povezano i aktivno? 

Udruženje obrtnika Makarska broji cca 1400 obrtnika na području od Brela do Živogošća. U sklopu Udruženja djeluje nekoliko cehova koji su zapravo organizirani oblici strukovnog udruženja. Tako imamo ceh za ribarstvo, ceh za ugostiteljstvo i turizam, ceh frizera, kozmetičara i pedikera, ceh za trgovinu te ceh prijevoznika.

Udruženje se istaknulo u humanitarnim akcijama i sigurno se svi sjećaju kako su se naši ugostitelji jako brzo organizirali netom nakon potresa i poveli ekipu kuhara volontera koja je pripremala hranu za stanovnike Petrinje i okolice.

Nedavno smo se potvrdili kao strateški partner u procesu osnivanja budućeg LAGUR-a „Bura“ gdje smo zastupali i štitili interese naših ribara.

Predsjednik našeg udruženja Stjepan Slišković ujedno i predsjednik Ceha ugostitelja pri obrtničkoj komori Splitsko Dalmatinske županije dok je Paško Vela član koordinacije koćara i potpredsjednik Ceha ribara koji djeluje pri istoj područnoj komori. Osim navedenih, u radu skupštine područne obrtničke komore sudjeluju Tina Grubišić i Šimun Mijačika. Ja u udruženju radim kao tajnik zadnjih šest mjeseci i nastojim dati svoj doprinos proaktivijem radu.

Što namjeravate raditi kako bi Udruženje obrtnika animiralo veću bazu i time dobilo veću snagu?

Sve ovo što radimo: projekti koji su navedeni i koji se planiraju usmjereni su tome, da se svaki obrtnik pojedinac identificira kao dio udruženja i komorskog sustava. Zadatak je Udruženja da promiče obrt i obrtništvo, usklađuje, zastupa i predstavlja obrtnike i njihove zajedničke interese. Zato nam se javite sa svojim prijedlozima i sugestijama, a svi koji žele aktivnije sudjelovati i doprinositi su dobrodošli!

Koji su glavni problemi koji trenutačno najviše muče obrtnike?

Problem radne snage postao je kronični problem, osobito u sektoru ugostiteljstva. Dopunjavamo se uvozom radne snage sa stranih tržišta. Međutim, da bi stranac pristupio radnom mjestu, potrebno je ishoditi radnu dozvolu i ostalu dokumentaciju. Ovo ograničava mogućnosti probnog rada pa praktički ulazite u živi pogon, u kojem tek postaje jasno kako pojedinac (ne)funkcionira pod opterećenjem.

Tu je i izazov suzbijanja rada na crno. Inspekcijske službe sankcioniraju rad registriranih obrta za najmanji prekršaj dok se paralelno razvija zona „sive ekonomije“. Puno nelegalne trgovine obavlja se posebno putem interneta, koji pršti od raznoraznih ponuda za sve vrste posla, od strane ponuditelja koji uglavnom nemaju nikakvu registriranu djelatnost. S problemima se susreću i obrtnici na tržnicama i otvorenim prostorima uz šetnicu plaže. Nedostupnost kvalitetne internetska veza otežava fiskalizaciju.

Prijevoznici ističu, kao je usprkos općem dojmu o velikom broju turista ove sezone, ostvaren vrlo mali broj charter letova i shodno tome odrađen i mali broj vožnji. U njihovom dijelu potrebno je daljnje produženje mjere pomoći sa strane države.

 

Što bi lokalna uprava mogla učiniti da vam pomogne u realizaciji nekih planova odnosno zaštiti obrtnika? 

Lokalna uprava drži u rukama alate koji utječu na naše poslovanje: smanjenje cijena korištenja javno-prometnih površina, koncesija i poreza na potrošnju poboljšalo bi naš poslovni rezultat i olakšalo našu poziciju.

Ono što želimo poručiti, bitno je za ukupni društveno gospodarski život naše zajednice: obrtnici moraju biti uključeni, kao ravnopravni partneri, u svim radnim diskusijama u kojima se raspravlja o promjenama i novim strategijama. Posebno kad se razgovara o redizajnu izgleda ugostiteljskih terasa, trgovačkih zona uz plažne šetnice, potrebama i problemima u ribarstvu i prijevozu ili sličnom.

Vizije oblikovanja održivog razvoja i turizma ne smiju se izrađivati bez konzultiranja ljudi sa prve crte fronta. Obrtnici su oni mali, veliki ljudi sa terena, prva slika destinacije, a obrtništvo izdržljivi i zdravi dio gospodarstva. Imajući ovo u vidu, podržavamo suradnju i otvoreni dijalog sa javnim sektorom i očekujemo programe koji će iskoristiti puni potencijal snage obrtničke baze.

Poanta je u tome, da je upravo obrtništvo kao poduzetnički put, najučinkovitiji način zadržavanja mladih ljudi na ovome području.

Ivona Ćirak /foto O.Franić