Početkom veljače Makarska i Makarsko primorje dobili su Udrugu turističkih vodiča, a proteklog su tjedna osnivačice organizirale predavanje Marina Srzića, makarskog knjižničara i književnika, kojega su s pravom predstavile kao riznicu najzanimljivijih priča iz naše gradske povijesti. Inicijator osnivanja udruge je Agata Ravlić, turistički vodič dobro poznat Makaranima, sa stažom od preko 20 godina. Iako je magistrirala politologiju, kazat će kako ju je život ipak odveo u druge vode. Turistički je vodič po šest hrvatskih županija i interpretator baštine Interpret Europe Heritage.
– Kako se kod mene uvijek nešto kuha i miješa, prepliću se priče, tako su se nekako stvorili i sastojci koji su vodili do recepta udruge. Ali i to se kuhalo i kuhalo, ma nikako da bude kako treba. Nešto je nedostajalo. I tako dvije godine u loncu… I napokon prošle godine upoznam dvije osobe pune entuzijazma i ideja s kojima se ideja o udruzi bližila realizaciji i upravo su one te koje su mi rekle: “Agata, vrime je.” I evo, niti mjesec dana od prvog zajedničkog sastanka vezanog uz udrugu, mi smo već puno toga napravile i sretna sam i ponosna na sve nas jer su se okupili ljudi koji imaju one prave sastojke za savršen recept, no naše jelo i dalje nije gotovo. Još uvijek se u njemu krčka svašta…, pripovijeda nam Agata početak ove lijepe priče.
Uvest ćemo sad u priču i druge dvije protagonistice, Milu Katavić i Ninu Turić, obje zajedno s Agatom presudne za osnivanje prve ovakve udruge.
– Posao turističkog vodiča privukao me davnih dana i prošlo je i više od 10 godina dok me put doveo do polaganja i naravno da je to bilo 2020., smije se Nina, dodajući kako se u vođenja upustila prošle godine na Makarskoj rivijeri, a lani je položila i za voditelje avanturističkih sadržaja. Trenutno joj je u planu položiti i za Dubrovačko-neretvansku županiju.
Licencu za Splitsko-dalmatinsku županiju lani je dobila Mila, koja od tada vodi ture u aktivnom turizmu i inozemne ture. – Zanimanje vodiča ide ruku pod ruku s mojim pisanjem, tumači Mila.
Naravno da je uz ovako kreativne i poduzetne vodičke ponešto pretenciozno postaviti pitanje o osnovnom cilju osnivanja udruge; kad Agata kaže kako se kod njih i dalje nešto krčka znate da su po svoj prilici već počele granati razne ideje.
– Nije lako ni izdvojiti samo jedan cilj kad uzmete u obzir da sve tri dolazimo s nekom svojom pričom, ali mislim da mogu slobodno reći u ime svih da je osnovni cilj Udruge udruživanje lokalnih vodiča te promicanje i afirmiranje posla turističkog vodiča. Namjera nam je usavršavati se, dijeliti i razmjenjivati znanja i iskustva kako bismo naoružali sami sebe novim vještinama i kako bismo njegovali već postojeće. Na taj način pružali bismo još bolji doživljaj gostu što ujedno znači i promoviranje kulturne baštine i otvaranja novih potencijala Makarske rivijere i Zabiokovlja. Eto vidite, bez tri cilja ne može, odgovara Agata.
Mila će dodati kako, osim navedenog, Udruga vodiča Makarske rivijere i Zabiokovlja fokus vodiča, umjesto na regiju, usmjerava na naš grad i okolicu. – Kohezija vodiča donijet će dobro djelatnicima u turizmu i građanima, u najmanju ruku zabavu, i otvara dijalog prema institucijama koje brinu o turizmu i kulturi, veli Mila.
Pitamo ih kakav je plan za 2023.godinu. Što se – da se poslužimo Agatinom metaforom – kuha?
– Imamo već okviran “kalendar” događanja i projekata za ovu godinu, no još uvijek ne želimo otkrivati detalje. Neki su projekti još u procesu dogovaranja, stoga ćemo vas ostaviti na “laganoj vatri” još neko vrijeme, ali zasigurno možete očekivati edukacije, radionice,
tematske priče i ture. Već smo u prvom tjednu ugovorili neke suradnje i imali prvo predavanje za vodiče, dok prvo iznenađenje za javnost pripremamo već krajem mjeseca. Mi ne mirujemo, stoga vjerujem da ćete nas viđati i da sadržaja neće nedostajati tijekom cijele godine, odvraća Nina.
Koliko je, od 1 do 10, bogata naša kulturna baština?
– Kada se radi o baštini, kulturi, povijesti, ne možemo određivati vrijednost nečega ocjenama. Ma koliko čovjek proučavao baštinu, bavio se poviješću i kulturom, ne može i baš tad ne smije reći: “ovo je 3, a ono 7.”
Ako uzmemo i turiste kao nekakvo mjerilo, ne možete dobiti točan odgovor jer sve ovisi o
onome što gost traži; neki gosti otići će, primjerice, u Dubrovnik vidjeti zidine i to je to, drugi će se slikati na mjestima gdje se snimao Star Wars, dok će treći doći vidjeti zidine i reći: “Ok, a koja je zanimljiva priča ovdje, kako su živjeli, ima li nekakvih stvari što samo lokalni znaju”, jer zidina ima stotine po svijetu…, veli Nina.
Dodaje kako svako mjesto ima ono nešto; na nekim mjestima je to vidljivo, a nekim nevidljivo te stoga traži svog interpretatora.
– Možda je baš tu ta najveća vrijednost. Kad uzmemo Makarsku i Makarsku rivijeru, ma i Zabiokovlje, ne može nitko reći da tu nema bogatstva; prirode, kulture, priča, povijesnih znamenitosti, ljudi, nekih nedostižnih mjesta… Ulazimo doslovno u utrobu Biokova da bismo vidjeli kako su nam stari živjeli, što su radili, odakle i kamo… Ma kultura je dinamična i to bogatstvo nema ljestvicu i ne može se stupnjevati u odnosu na nešto ili nekog, nadahnuto će Nina.
Po nekom vašem izboru, kojih 5 kulturnih ili prirodnih atrakcija/doživljaja/povijesnih priča držite najvećim blagom za pokazati turistima?
– Kao kroatologu i vodiču mi je zaista izazov odrediti “samo” pet najvećih blaga ili ih uopće rangirati, da tako kažem. Naravno, tu su uvijek spomenici koji iza sebe imaju ispisanu povijest, ali s druge strane tu su i oni mali kantuni koji kriju zaboravljene i ponekad zaista
nevjerojatne priče o ljudima, životima, situacijama, a usto smo blagoslovljeni i fascinantnom prirodom. Ako govorimo samo o Makarskoj, smatram da svakako ne smijemo zanemariti prostore koji objedinjuju u sebi i kulturnu, povijesnu i prirodnu komponentu i naravno – legende i priče, a to su Franjevački samostan i crkva, stara jezgra grada, dakle Kačićev trg, Katedrala Sv.Marka i Kalalarga, zatim nezaobilazno Biokovo, poluotok Sv. Petra i Kotišina, nabraja Nina.
Zanimalo nas je jesu li pogledale kulturnu strategiju i kakvom ju ocjenjuju.
– Prošle godine sudjelovala sam kao predstavnik turističkih vodiča u svim radionicama u stvaranju projekta kulturne strategije Makarske. Smatram da će naša Udruga odigrati značajnu ulogu u stvaranju novog kulturno-turističkog proizvoda, a to su tematske ture po gradu. Tematske ture zapravo su odgovor na potrebe današnjeg turista koji traži nešto posebno. Mi, turistički vodiči, svojim pričama o materijalnoj i nematerijalnoj baštini, koja je ponekad prekrivena plaštom zaborava, pružamo taj jedinstven doživljaj, kazat će Agata.
Gradska vlast trenutno radi na oživljavanju stare gradske jezgre. Možete li to komentirati s aspekta turističkog vodiča? Imate li i vi neke ideje ili prijedloge?
– Tijekom prošle sezone sudjelovala sam u projektu Maestrale. Svake srijede u večernjim satima vodila sam ture na poljskom i engleskom jeziku. Kao makarska nevjesta u narodnoj nošnji šetala sam s turistima odnosno gostima i otkrivala im ljepote našeg grada. Kostimirane tematske šetnje pokazale su se kao pun pogodak, gosti su bili oduševljeni. Zbog velikog interesa domaćih gostiju, uveli smo i dodatni jezik – hrvatski jezik, veli Agata.
Nina kaže kako se gradska jezgra nekako apriori postavlja kao mjesto živosti i događaja.
– No nažalost kod nas je negdje “zapelo” i nije to gubitak samo za domaće jer i gosti nam to primjećuju. Prema tome – da – podržavam oživljavanje stare gradske jezgre, iako je to za obrtnike, bilo da su ugostitelji bilo da su umjetničke i ine struke, zasigurno popriličan izazov zbog brzih promjena u afinitetima turista danas, no vjerujem da bi ih i Grad kao institucija i grad kao zajednica podržali i prepoznali inicijativu obrtnika. Dobrih, originalnih i održivih ideja ima i svakako smatram da je tu bitna raznolikost ponude, a već imamo pozitivne primjere oživljavanja – Maestrale, koji se ljetos pokazao kao pun pogodak te Prvosvibanjska, odnosno Green kala koja nas okuplja i u ove zimske dane, veli Nina.
– Moje srce uvijek pripada umjetnosti, stoga bih ja svoj turistički angažman u Makarskoj
posvetila otkrivanju lokalnih umjetničkih djela i umjetnika. Scenografija za potonje bi se lako ostvarila, no pristanak suvremenih lokalnih umjetnika je ključan. Dodatno bih prožela ovo i sa stvaralaštvom naših umjetnika koji su djelovali u nekom drugom vremenu. Nek’ Makarani upoznaju imena i radove naših velikana, pa potom turisti, kazat će Mila.
I da se vratimo na prošlotjedno predavanja kao prvu aktivnost ove udruge, kaže kako je predavanje Marina Srzića proteklo izvrsno.
– Marino je premašio sva očekivanja. U eklektičnom narativu spajao je povijest makarske jezgre pred našim očima. Njegove pripovijesti ostavili su bez riječi, inače po vokaciji i karakteru brbljivu, grupu. Pred njegovim znanjem trljali smo oči od nevjerojatnosti
sudbina koje su se kotrljale našim mistom. Nadalje, po definiciji storytelling je interaktivna umjetnost korištenja riječi i radnji kako bi se otkrili elementi i slike priče uz poticanje mašte slušatelja. E pa Marino Srzić je preteča storytellinga. Zbog pojedinca poput Marina koji su kopali po poviješću ovog grada, pisali, tragali u arhivima i zaboravljenima kućama i to sve sakupili i donijeli nama laicima, imat ćemo šta ispričati gostima, oduševljeno će Mila.
– Nakon Marinovog predavanja osjećaj je bio kao kad završite stvarno dobru knjigu; puno dojmova, sreće, nevjerice, iščekivanja, ali i one blage tuge jer je već gotova. Srećom, znamo da je Marino nepresušan izvor informacija i priča pa se sad nadamo samo što skorijem druženju, dodat će Nina za kraj.
Ivona Ćirak /foto Udruga turističkih vodiča Makarska rivijera i Zabiokovlje
