Urbanistički plan uređenja Peškera obuhvata 23.000 metara četvornih, a koji se kao termin navodi prilikom objave o darovanje Države istoga Gradu Makarskoj, dokument je koji, kako smo se uvjerili, uopće nije razrađen. Naime, UPU iz 2011. nalikuje copy-paste materijalu u kojemu je samo navedena analiza stanja, kopiranje idejnog rješenja trenutačnog kaosa na Peškeri, no ne i pravila igre u ovoj sportsko-rekreacijskoj zoni koja se nalazi unutar građevinskog naselja. U prijevodu, UPU ne daje odgovore niti na pitanje koliki postotak ove atraktivne zone mora pokrivati zelenilo, niti koliki udio kvadrata dozvoljava gradnju ili montažu nekakvih objekata, što je u slučaju UPU Platno jako pomno razrađeno.

Sada kad je Peškera u rukama Grada, treba po svoj prilici pokrenuti izradu novog urbanističkog ili detaljnog plana, jer, čak i prema riječima Tončija Vukovića, voditelja Odsjeka za prostorno planiranje, važeći UPU predstavlja samo postojeće stanje iz bivšeg poglavarstva tada na čelu s gradonačelnikom Antom Novakom.

Kako će se i što raditi u ovoj zoni, za sada nije poznato, a u jučerašnjem razgovoru za portal Marko Ožić-Bebek, predsjednik Gradskog vijeća i gradonačelnik iz vremena kad je usvojen UPU i pokrenuta priča s traženjem Osejave od države, doznajemo da su bile svakojake ideje. Brainstorming je tada izbacio i ideju izgradnje aquaparka, no rješenje bi bilo najbolje tražiti kroz urbanističko-arhitektonski natječaj.

Oglas

-Kroz natječaj bi se moglo doći do nekog zbilja posebnog rješenja, a posve je nebitno tko bi natječaj proveo, kratko nam je komentirao Tonči Vuković.

Ukoliko ne postoje pravila igre prema UPU, što onda? Prema riječima Daše Gazde, predsjednice Društva arhitekata Split, u tom se slučaju primjenjuje Prostorni plan uređenja Grada. Također, postojeći urbanistički plan (koji, nota bene, dozvoljava dosta toga naprosto zato jer nije precizirao) bi se trebao ili ukinuti i raditi novi, ili bi se trebao mijenjati.

Sve su to nužni parametri za raspisivanje natječaja koji je, za ovakve površine, kazat će i Gazde, conditio sine qua non. – Kad se radi o vrlo vrijednim lokacijama, onda uvijek treba inzistirati na natječaju. Političari kao da ne shvaćaju da je to i za njih odličan alat. Ako ispadne dobro, pripisat će zasluge sebi, ako ne ispadne, kriva je struka, jer odlučuje stručni žiri, veli predsjednica DAS-a.

Prije raspisivanja provedbenog natječaja koji mora imati precizno razrađen projektni zadatak i UPU postoji, doduše, mogućnost raspisivanja tzv.anketnog natječaja. -Takav je natječaj rađen za istočnu obalu Splita. Rijetkost je jer je dosta altrustičan i njime ne dobijete rješenje nego analizu svega onoga što je moguće dobiti. S obzirom da on nije provedbeni, predstavlja tek podlogu za javnu nabavu ili pravi natječaj, objašnjava Gazde dodajući kako postoji i kombinacija obaju natječaja.

Jedan dio se, primjerice, jasno definira i unutar toga se traže rješenja, a drugi dio se ostavi u slobodnijoj formi.

Da se ide na natječaj, vjerojatno pozivni, postojala je ideja dok je Bebek bio gradonačelnik, a tada se prvi put govorilo o sudbini Peškere s kojom se do sada nitko nije uhvatio u koštac. Hoće li za to imati snage nova gradska uprava koju će dopasti projekt Peškere, to se ne može znati, kao što ne znamo koliko je daleko u promišljanju ovog prostora otišla vladajuća garnitura. Vrlo vjerojatno se nisu daleko odmakli od kontura koje su zadane još u Bebekovo vrijeme, kao što je po svoj prilici jednaka bojazan od pritisaka najmoprimaca u tzv.tržnom centru. Prije 15-ak godina Peškera je imala oko 95 posto domicilnog stanovništva u zakupu, dok je sada tek svaki peti zakupac Makaranin.

Ova činjenica može olakšati posao onome tko dođe na vlast, a upućeni kažu da bi se zbog pritisaka javnosti onaj koji se hrabro uhvati u koštac s Peškerom mogao čak profitirati na izborima.Marko Ožić Bebek u razgovoru je na temu Peškere napomenuo kako bi se zakupcima dao rok od dvije, tri godine kako bi se snašli i prilagodili. – Sasvim sigurno se ništa neće lomiti preko koljena, kazao je Bebek.

Kako bilo, sudbina Peškere za sada je nepoznata, nejasna i nedefinirana, a priče o provođenju natječaja su iluzorne dokle god se urbanistički ne propišu uvjeti gradnje.

U Zakon o prostornom uređenju smo pogledali, no on propisuje uvjete van građevinske zone i u zoni zaštitnog obalnog pojasa. U prvom slučaju gradnja moguća na 40 posto, dakle oko 920 metara četvornih od ukupnih 23.000 m2, a zelenila mora biti barem trećina, dakle 6900 m2. No što se odobrava unutar građevinskog naselje, u koje Peškera spada, na taj dio nismo našli odgovor.

Ivona Ćirak/foto M.D. / Krešimir Borić