Danas se obilježava Svjetski dan oceana, a ovogodišnja tema su „Inovacije za održivi ocean“.

Oglas

„Uz presudnu ulogu u reguliranju klime i vremenskih prilika, mora i oceani imaju ključnu ulogu u svjetskoj ekonomiji jer više od 90 posto trgovine koristi morske putove za prijevoz roba, a sve veći broj gospodarskih sektora vezan je uz mora i oceane“, istaknula je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac, dodavši kako su morski ekosustavi u središtu mnogih svjetskih globalnih izazova, od hrane, lijekova i novih izvora čiste energije, do regulacije klime, otvaranja novih radnih mjesta i inkluzivnog rasta.

Svi ti ekonomski pritisci ostavljaju traga na okoliš i stoga gospodarstvo mora već danas mijenjati poslovne prakse i uskladiti ih sa zahtjevima ciljeva održivog razvoja, što HGK sustavno podržava i potiče. Ključnu ulogu u toj priči igrat će upravo inovacije, a svijetlih primjera imamo i na domaćem tržištu.

Cromaris je jedna od domaćih tvrtki koje svoje poslovanje temelje na najvišim standardima održivog razvoja, o čemu svjedoče i brojni certifikati, ali i svakodnevne provjere kroz sustav strogih kontrola procesa i proizvoda.

„Od 2015. godine ponosni smo nositelji certifikata Friend of the Sea koji je vodeći standard certificiranja proizvoda i usluga koji poštuju i štite morski okoliš. Kao predvodnik održive akvakulture u svijetu, 2019. godine smo certificirali sva svoja uzgajališta te sve komercijalno uzgajane vrste ASC certifikatom, najzahtjevnijim certifikatom u industriji koji potvrđuje odgovornu proizvodnju, regulaciju utjecaja na okoliš i društvenih odnosa u tvrtki i široj zajednici. Po tome smo jedinstvena kompanija u svijetu“, kazao je Goran Markulin, direktor Cromarisa.

Tvrtka Brodospas jedna je od pionira na tržištu zaštite od onečišćenja na moru u ovom dijelu Jadrana. „Iako je u Hrvatskoj unaprjeđen sustav zaštite od onečišćenja i razvijaju se lokalni i županijski operativni centri, dugo vremena pokušava se izraditi plan koji bi uključivao i djelovanje u slučaju onečišćenja na plovnim putevima otvorenog Jadrana, gdje je i najveći promet plovila koja bi mogla prouzročiti najveća onečišćenja,“ rekao je Krsto Livačić iz Brodospasa, koji je proširio djelatnost i na zahtjevnije lokacije otvorenoga mora. Livačić napominje da Brodospas kroz sustav upravljanja i zaštite okoliša i zdravlja primjenjuje najviše standarde u pomorskoj i off-shore industriji kako u radu s teretom, tako i u poslovima opskrbe i korištenja brodova te da su kao tvrtka u stalnoj potrazi za tehnologijama koje bi dodatno pridonijele održivom razvoju.

Matko Bašić, zamjenik predsjednice Sekcije Zajednice za zaštitu mora u gospodarstvu HGK ŽK Split iz tvrtke Cian, poručuje kako je jadransko priobalje i područje luka prepoznato kao najosjetljivije područje onečišćenja. Temeljem tih analiza definirani su projektni zadaci po kojima je Vlada RH dala izraditi specijalizirane brodove čistače, a oni su po izgradnji dodjeljivani priobalnim županijama za potrebe provedbe Plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora. Upravo Cian pruža uslugu čišćenja morskog okoliša eko-brodicama području županije Splitsko-dalmatinske i županije Dubrovačko-neretvanske.

„Mnogo puta do sada se pokazala opravdanost postojanja takvih brodica kod onečišćenja s kopna u more i općenito u priobalju, gdje su vršile sanaciju onečišćenih područja. Međutim, također se uvidjelo da takve brodice zbog maritimnh sposobnosti prilagođenih priobalju ne mogu udovoljiti zahtjevima brze reakcije na otvorenom moru niti kapacitetom prihvata mogu udovoljiti prihvatu prikupljenog otpada kod većih onečišćenja. Zbog toga, ali i sve većeg putničkog i teretnog prometa Jadranom, trebamo promišljati o povećanju kapaciteta sustava obrane i mogućnosti učinkovite reakcije kod iznenadnih onečišćenja na otvorenom moru“, rekao je Bašić, uz napomenu kako će se onečišćenja događati i ubuduće pa stoga moramo biti spremni pravodobno i adekvatno reagirati kako bi se posljedice takvog događaja svele na najmanju moguću mjeru.

M. D. /foto Pixabay