-Ako ne budemo nadohranjivali plaže, njih će malo pomalo nestati, posljednja je izjava gradonačelnika Jure Brkana na temu izgradnje plaže zapadno od hotela Romana, i uopće, na temu nasipavanja plaža.
Brkan je, upitan na aktualnom satu prošlotjedne sjednice Gradskog vijeća, od strane vijećnika Siniše Srzića, kazao kako Grad Makarska ima 15 tisuća postelja. Nadalje, ima 2106 privatnih iznajmljivača. To su po njemu dovoljni argumenti.
-Ajde objasnite vi svojim gostima, recite im da se neće imati gdje kupati, pa neka glasaju za vas. Mi svake godine izvlačimo i spašavamo plaže, kako ih ne bi nestalo. Sve druge općine i šire nadohranjuju plaže jer se misle ozbiljno baviti turizmom i stanovnici zahtijevaju nekakvu turističku infrastrukturu glede površine na plažama. A to ne možete drugačije dobiti nego da širite plaže, tvrdi Brkan.
Vijećnik Srzić baš naprotiv misli da privatnim iznajmljivačima projekt Romane neće ići na ruku.
-Pravni zastupnik izvođača radova naveo je da se na plaži namjeravaju izgraditi sanitarni čvorovi i izgradnja mula za transfere gostiju iz zračne luke. Vrši se nasipanje plaže za izgradnju WC-a i zbog izgradnje luke, pa gdje će se onda kupati korisnici privatnog smještaja?!, pitao je Srzić na Vijeću.
Brkanu WC-i na samoj plaži nisu sporni.
-Dapače, to je pohvalno, mišljenja je gradonačelnik koji se osvrnuo i na tvrdnje koje su u takvom tonu prenijeli i gotovo svi nacionalni mediji, nazvavši ovaj projekt devastacijom.
-Vi paušalno ocjenjujete jer ste zaronom našli tri mrtve brbavice unutra. Ništa tu nema uporište u znanstvenim studijama. Sjetite se samo koliko smo morali zadovoljiti uvjete prema Ministarstvu zaštite okoliša, i Grad Makarska poštuje sve pozitivne propise vezano za zaštitu okoliša. No nemojte paušalno govoriti o devastaciji bez da to ustvrdi netko sa stručnom spremom, rekao je Brkan.
Ne o konkretnom slučaju, no o takvim istraživanjima smo, inače, pisali prije mjesec dana kada smo objavili zaključke projekta Beachex 2019-2023 financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost, a koji vodi prof.dr.Dalibor Carević s Građevinskog fakulteta. Obuhvaćeno je projektom čak 130 priobalnih općina i gradova.
Zaključno je navedeno kako u pravilu, čestice gline i mulja plutaju u vodi te ih valovi i morske struje raznose na šire područje i dolazi do pokrivanja dna sitnim sedimentom. Ovo dovodi do, kako stoji u istraživanju, ugibanja biljaka na dnu uslijed sprječavanja fotosinteze, a oporavak traje od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Sve to ovisi o razmjerima sedimentacije, vrsti materijala, ali i učestalosti sedimentacije, u prijevodu, nasipanja. Po tom istraživanju devastacija podmorja nije upitna, upitni su samo razmjeri i duljina oporavka.
Ivona Ćirak /foto M.D.
