Otočić na južnoj strani Hvara, Šćedro, postao je jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta na Jadranu. Ovih dana se istražuju se čak dva brodoloma koja datiraju iz antičkog doba. – Radi se o dva potpuno očuvana brodoloma, na kojima nema tragova devastacije i pljačke. Samim tim, to su rijetki nalazi na Jadranu i utoliko važni, objašnjava arheolog Saša Denegri iz Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture za HRT.
Stariji brodolom koji je otkriven 2017., u međuvremenu je istražen i zaštićen, a njegova lokacija je postala zanimljiva turistima roniocima i istraživačima. Na nalaz je stavljen diskretan pocinčani kavez kroz čija se okna može vrlo dobro vidjeti amforište, kaže arheologinja Tea Katunarić.
Stariji brodolom – brdo amfora
Amforište je vrlo fotogenično – amfore stoje u pravilnim redovima, kako su i stajale u utrobi broda dok je plovio. Ali nisu to sve tajne koje krije otočić Šćedro. Nedavno je mještanin Marino Jakas otkrio još jedan brodolom i o tome obavijestio arheologe. “Otkrio sam ga iz ribarskih priča. Baš iz priča jednog koćara, kojem je mreža zapela za brdo amfora”, kaže Marino.
Noviji brodolom
– Upravo smo pronašli još jedan brodolom. Također netaknut. Datira iz 3. ili 2. stoljeća prije Krista, što je isto vrlo rijetko na Jadranu. Šćedro sada postaje jedinstvena lokacija, koja ima dva sačuvana rimska podvodna lokaliteta, kaže arheologinja Tea Katunarić.
– Vrlo rijetko se vide cijele amfore, a takvo nalazište cijelog brodoloma je vrlo, vrlo rijetko. Stvarno je prava avantura biti član ekipe koja to gleda. Svi zaroni gdje se vidi nešto što je staro dvije tisuće godina, je odličan dojam. Zato učimo roniti, iznosi svoje dojmove Piotr Stos, instruktor ronjenja iz Poljske.
Ali to nije sve
Prije nekoliko dana biolozi-istraživači otkrili su na lokalitetu Paklenih otoka, novo nalazište amfora. Sasvim slučajno, na dubini od samo 20 metara pronađena je jedna amfora. Daljnjim istraživanjem pronađeno je i nešto keramičkih posuda, kaže Ante Žuljević s Instituta za ocanografiju i ribarstvo za HRT.
M.D. / foto HRT
