Glavna tema proširene sjednice Gospodarskog vijeća HGK – Županijske komore Split, održane 8. lipnja u splitskoj Komori, bili su indexi cijena građevinskih materijala. Veliki porast cijena građevinskog materijala i proizvoda, koji je stvorio ozbiljne probleme na tržištu prošle godine, doveo je građevinare u apsurdnu situaciju gomilanja milijunskih gubitaka, iako su radove izvodili u dogovorenom roku. Tvrtke izvođači radova suočene su s problemima ranije ugovorenih vrijednosti radova i materijala, a veliki rast cijena u konačnici prijeti zaustavljanjem već pokrenutih investicija. Stoga su u HGK – Županijskoj komori Split okupiti građevinare i javne naručitelje kako bi raspravili problematiku podizanja cijena, koja se nastavila i u 2022. godini te predstavili novu uslugu HGK – Indeks cijena građevinskog materijala s uključenim izvješćima indeksa proizvođačkih cijena industrije i kretanja cijena sirovina na svjetskim burzama materijala.
”HGK, kao i Državni zavod za statistiku, vodi indekse kretanja cijena građevinskog materijala. Zavod vodi proizvođačke cijene, mi veletrgovačke cijene kako bi izvođačima i naručiteljima omogućili da reguliraju razlike u cijeni, kako ne bi zaustavili projekte i kako bi sva sredstva iz EU fondova i privatnih investitora bila iskorištena. Očekujemo da Vlada potakne javne naručitelje da počnu priznavati razliku u cijeni. Svi znamo da je to moguće po Zakonu o obveznim odnosima i javnoj nabavi, no do sada nismo imali ovakvu situaciju i nitko nema ugovorene klizne skale i indeksne metode te ne znaju način na koji će to obračunavati. Period kada se obračunavala krizna skala je prošao, imali smo 20 godina bez inflacije i ovo je sada pomalo iznenađenje, stoga to treba regulirati”, poručila je savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj..
Indeksi i izračuni koje je Komora pripremila omogućit će naručiteljima provedbu postupaka priznanja razlike u cijeni i nastavak provedbe infrastrukturnih projekata.
Kompleksnost situacije iz perspektive i naručitelja i investitora potvrdio je direktor Vodovoda i kanalizacija d.o.o. Tomislav Šuta, koji je apelirao da se zbog velikog broja projekata financiranih EU sredstvima u daljnje dogovore uključe upravljačko i posrednička tijela u Republici Hrvatskoj.
Na sjednici su se dotakli i problema radne snage. ”HGK godinama radi na pronalaženju rješenja i načina pomoći članicama da osiguraju potrebnu radnu snagu, a Županijska komora Split je aktivno uključena u ovu problematiku na našem županijskom nivou. U ovom trenutku, očekujući generalno rasterećenje rada, kao žurna mjera koja može olakšati rad studenata, na Vijeću je predloženo povećanje neoporezivog primitka studenata s 15 tisuća kuna na 25 tisuća kuna kako bi se ublažile posljedice inflacije i pada standarda studenata i njihovih roditelja te potaknulo sezonsko zapošljavanje. Naime, prekoračenjem iznosa neoporezivog primitka od 15 tisuća kn student prestaje biti porezna olakšica roditelja koji ga uzdržava te su u tom slučaju roditelji obvezni vratiti iznos ostvaren kao osobni odbitak”, rekao je predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš.
Predstavljeni su također i podaci o fiskaliziranim računima u Splitsko-dalmatinskoj županiji u svibnju i prvih pet mjeseci ove godine. Broj i vrijednost fiskaliziranih računa u županiji prošli su mjesec veći kako u odnosu na svibanj 2021. godine, tako i u odnosu na prethodne mjesece ove godine.
U svibnju je u Splitsko-dalmatinskoj županiji fiskalizirano računa u vrijednosti nešto većoj od milijardu i 795 milijuna kuna, što je gotovo 47 posto više nego u svibnju 2021. godine, dok je broj fiskaliziranih računa porastao za 22 posto. U odnosu na travanj, iznos fiskaliziranih računa prošli je mjesec bio 26,2 posto veći. Vrijednost fiskaliziranih računa u svibnju viša je nego u ijednom prethodnom mjesecu ove godine, na što uz povećanu potrošnju i početak turističke sezone neupitno utječe i rast cijena.
U prvih pet mjeseci ove godine vrijednost fiskaliziranih računa u županiji iznosila je gotovo 6 milijardi i 670 milijuna kuna te je 35 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine. Istovremeno, broj izdanih računa je porastao za 17,3 posto.
Gledano po djelatnostima, i u svibnju i u prvih pet ovogodišnjih mjeseci najviši porast vrijednosti fiskaliziranih računa u odnosu na iste periode 2021. ostvaren je u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.
Analizu za svibanj i prvih pet mjeseci 2022. godine HGK – Županijska komora Split izradila je na temelju podataka Porezne uprave Područnog ureda Split o broju i vrijednosti fiskaliziranih računa poreznih obveznika sa sjedištem u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
MD/ foto HGK
