Na posljednjoj skupštini Splitsko-dalmatinske županije našlo se i iscrpno izvješće koje potpisuju ravnatelj Doma zdravlja dr.Marko Rađa i predsjednica Upravnog vijeća Diana Luetić, a koje je prihvaćeno.
Situacija u zdravstvu generalno nije dobra jer je puno negativnih faktora koji na to utječu, no županijski dom zdravlja posebno je kritičan i u posljednje se vrijeme često i javno iznose problemi lokalnih sredina poput Brača ili pak Makarske. Brač strahuje da će ostati bez ginekologa kad ode u mirovinu, jer zamjene nema, a Makarsku muče standardni dugogodišnji problemi, od radiologije preko kadrovski debelo podkapacitiranog laboratorija, pa do pedijatrije koja, kada dođu ljeto i godišnji odmori, spadne na jednu liječnicu (na tisuće djece!).
Iz izvješća se ne vide financije pojedinog doma zdravlja kojih je pod županijskom kapom najviše u Hrvatskoj, no zato se lako da iščitati koje djelatnosti značajno opterećuju budžet. U Makarskoj su to svakako hemodijaliza i stacionar koji raspolaže sa 6+6 kreveta i ima 11 medicinskih sestara.
Kao veliki problem, uz egzodus liječnika i još veći problem s medicinskim sestrama kojih naprosto nema, te dobro poznat deficit liječnika specijalista, navodi se nešto o čemu se rjeđe govori. To su liječnici obiteljske medicine kojih bi 71, prema izvješću, trebalo na specijalizaciju. Pretpostavljamo da je razlog skori odlazak tolikog broja liječnika u mirovinu, što će de facto čekati i Makarsku. Rađa navodi kako je, uz manjak liječnika, nedovoljna garancija da će se ti specijalizanti i vratiti u Dom zdravlja. Dosta ih odlazi u KBC jer su tamo bolje plaćeni. Uza sve to, navedene specijalizacije stajat će 60 milijuna kuna kroz četiri godine!
Navodi se i problem s radiologijom, internistima, pedijatrijom i ginekologijom, a kao dobru vijest ističu kupnju 19 novih aparata za radiologiju teških 19 milijuna kuna. Pitanje je jedino tko će na njima raditi. Uglavnom, gore navedene specijalizacije stajat će Županiju dva milijuna kuna.
Također su istaknuli kako je kroz 2020.godinu 31 ordinacija izašla iz županijskog Doma zdravlja jer im je to omogućio zakon, odnosno Županija. Šteta je da se to ne onemogući i laboratoriju koji trenutno radi u neadekvatnim uvjetima; dvije su laborantice, od kojih jedna uskoro ide u mirovinu.
Inače, kad je riječ o prihodima Županije, skoro 52 posto se financira od glavarina. Primjer Makarske uz primjere Trogira, Kaštela i Hvara istaknut je kao pozitivan u smislu spremnosti lokalne uprave da pomogne financijski. S jedne strane je to pohvala bivšoj i aktualnoj gradskoj vlasti koje su obje pokazale brigu o ovom resoru, no s druge strane je upitno zašto je Makarska toliko zanemarena od strane uprave.
Naveden je, inače, još jedan primjer, primjer Zagvozda, i to kao – pozitivan primjer. Naime, županijski dom je istaknut kao jedan od rijetkih koji imaju veliki broj ugovora u zdravstvenim djelatnostima u kontekstu otežavajućih okolnosti, a kao jedno od rješenja navedeno je sljedeće: težiti većoj funkcionalnoj integraciji djelatnosti kao na primjeru Zagvozda!
Koliko je Zagvozd zaživio kao dnevna bolnica, o tome bi se pak moglo diskutirati. Zašto Makarska, grad udaljen skoro 70 kilometara od Splita ne bi mogla biti takav primjer, umjesto da bude školski primjer devastacije ovog nepopularnog resora, to je pitanje jednako za upravu kao i politiku, no svjedoci smo da ga malo tko više uopće postavlja.
Ivona Ćirak
